Gradivo je u HDA preuzimano u nekoliko navrata:kupnjom (Franjo Pančić (akv.5/1945.)), pohranom (Trgovišna općina u Jastrebarskom, akv.516./1946.), darovanjem (Pavao Žokelj, (akv.11/1946.)), darovanjem ili kupnjom (dr.Gagliardi; akv.8 /1947.), po službenoj dužnosti (Emilij Laszowski, (akv.7/1947.); kupnjom (Habazin, akv.24/1947.), Komisija za sakupljanje i čuvanje kulturnih spomenika i starina (akv. 20/1950.)), darovanjem (prof.Milan Ilovača (akv. 12/1963.), kupnjom (Zvonko Obučina (akv.23/1971.) i Borislav Sekelj (akv.5/1988.)). Manji dio gradiva obitelji Erdődy, nađen prilikom obrade zbirki HR-HDA-898. Zbirka raznih zapisa (tkz. Acta varia) i HR-HDA-786. Razne obitelji, HR-HDA-888. Zbirka rodoslovlja te dio gradiva iz tkz. ''Acta Croatica'' iz fonda HR-HDA-785. Obitelj Zrinski i Frankopan naknadno je priključen postojećem fondu.

Gradivo fonda predstavlja fragmentarno sačuvani arhiv obitelji Erdődy iz razdoblja od 1527. do 1922. godine. Najveći dio fonda obuhvaćaju sačuvani dnevnici Stjepana IV. Erdődyja (21 svezak). Dnevnik je započet 1903., a prekinut autorovom smrću 1922. godine. Tijekom tog vremenskog razdoblja koncepcija se Erdődyjeva Dnevnika promijenila. Dok je prvih osam svezaka, nastalih u razdoblju do početka Prvog svjetskog rata, naslovljeno kao Jagdjournal, preostalih trinaest svezaka nazvano je samo Journal. Promjena koncepcije nije se odrazila samo u naslovu dnevnika, već i u njegovu sadržaju. Glavnina teksta nastalog u razdoblju do početka rata odnosi se na lovačke doživljaje, opise lova i životinja te meteorološke podatke. Izbijanjem rata, Erdődyjevu pažnju sve više zaokupljaju novonastala ratna i politička zbivanja, a odlasci u lov postaju rjeđi. Vizualnoj privlačnosti Erdődyjevih dnevnika pridonose mnogobrojne ilustracije raznih životinja, ponekad i biljnih motiva, koje je načinio sam autor. Za izradu svojih crteža koristio se tintom, kojom bi iscrtavao njihove konture, te drvenim bojicama kojima bi ispunjavao unutrašnjost prikaza koje je oblikovao. Kako zbog spomenutih ilustracija, tako i zbog svojeg sadržaja Erdődyjevi dnevnici predstavljaju dragocjeno istraživačko vrelo. U vrlo malom, gotovo neznatnom opsegu, sačuvana je ostavština pojedinih članova obitelji te obiteljskih posjeda. Sačuvano gradivo koje pripada ostavštini članova obitelji Erdődy i obiteljima koje su s njom bile u rodbinskim vezama unatoč svojem manjem opsegu ipak predstavlja dragocjen izvor, zahvaljujući tome što je nastalo djelovanjem više članova obitelji. Ono obuhvaća spise pravnog karaktera (očitovanja o odabiru odvjetnika ili opunomoćenika), korespondenciju te namire. Jedan dio gradiva odnosi se na službenu korespondenciju, molbe, naloge koji su proizašli iz službene dužnosti koju su obavljali pojedini članovi obitelji (banska čast ili čast nasljednog velikog župana Varaždinske županije te kapetana pojedinih gradova). Gradivo koje se tiče obiteljskih posjeda i vlastelinstava sadrži založna i kupoprodajna očitovanja, svjedočanstva o ophodu i utvrđivanju međa pojedinih posjeda, svjedočanstva o diobi posjeda te različite spise vezane za parnice i sporove (primjerice molbe, izvješća o rješavanju nekog spora te zapisnike parnica).

Početkom 1995. godine arhivist Jozo Ivanović sastavio je regeste (kratki sadržaj) za spise jedne kutije te ih je složio kronološki. Dnevnici Stjepana IV. Erdődyja također su bili kronološki sređeni po svescima (sv.1-21; 1903.-1922.god.). Nakon pridruživanja gradiva izdvojenog iz zbirki HR-HDA-786. Razne obitelji, HR-HDA-898. Zbirka raznih zapisa, HR-HDA-888. Zbirka rodoslovlja te HR-HDA-785. Obitelj Zrinski i Frankopan, odlučeno je da se oblikuju serije prema članovima obitelji Erdődy i onih rodbinski povezanih s njome , odnosno prema posjedima, budući da nije postojao izvorni popis gradiva (poput elenha), prema kojem bi gradivo bilo složeno prema prvobitnom redu. Spomenute su serije složene prema abecednom redu imena članova obitelji i obitelji rodbinski povezanih s obitelji Erdődy, odnosno prema abecednom redoslijedu imena posjeda. U slučaju kada je više članova obitelji imalo isto ime, serije su složene kronološki. Niže arhivske jedinice slagane su prema važnosti spisa i kronološki.

1. HR-HDA-682. Vlastelinstvo Jastrebarsko

1.1. Svjedočanstvo podbana Baltazara Vragovića o nalogu danom podžupanima Zagrebačke županije da utvrde međe između posjeda Draganići, Ričica i Luka oko kojih su se sporili Nikola III. Erdődy i Ivan Drašković; 13. siječnja 1684.

1.2. Molba općine Draganići Nikoli Erdődyju da ih zaštiti od nasilja podložnika Ivana Draškovića s posjeda Rečica i Luka; s.d.

1.3. Obavijest o ročištu za sudsku reviziju naloga kralja Leopolda I., za sudsku raspravu te o ročištu za ovrhu u korist općine Jastrebarsko upućena Kristoforu Erdődyju . Obavijesti o ročištu prethodi prijepis naloga kralja Leopolda I.; 10. listopada 1694.

1.4. Prijepis isprave kralja Leopolda I. glede ugovora koji je općina Jastrebarsko sklopila s pok. Mirkom Erdődyjem;26. listopada 1694.

1.5. Svjedočanstvo Ivana Galla, plemićkog podsuca zagrebačke županije, da su ga stanovnici Domagovića spriječili u provođenju sudske odluke o dodjeli šuma Veliki i Mali Domagovečki lug i Novački lug Erdődyjevima; 1707.

1.6. Općina Cvetković moli svojeg vlastelina Aleksandra Erdődyja za zaštitu protiv upada stanovnika Donje Kupčine u njihove šume; 1709.

2. HR-HDA-684. Vlastelinstvo Kerestinec

2.1. Očitovanje Tome III. Erdődy o tome da je svojem sluzi Stjepanu Ječkoviću obećao dati 16 dukata i odjeću (košulju i hlače, crno janjeće krzno), a njegovu konju hranu ,uz uvjet da mu pošteno i vjerno služi; 1627.

2.2. Očitovanje Petra IV. Erdődyja o tome da je Magdalena Longomantl s njegovim dopuštenjem prodala neki vinograd u Kerestincu Jurju Mihanoviću za određenu svotu, koju se obvezao prilikom otkupa položiti njoj, njezinu sinu Vuku Adamu i supruzi Doroteji te sinu Baltazaru; 1647.

2.3. Pogodba Ivana Mihanovića, Ivana Sablića, Jurja Križanića i Jurja Nemanića s provizorom tvrđe Kerestinec Tome Erdődyja Martinom Stanečićem, prema kojoj je spomenuti provizor zbog navale na Jurja Saića bio dužan isplatiti mu 5 venecijanskih dukata te dati dva para čizama; 1667.

2.4. Očitovanje nekolicine kerestinečkih podložnika kojim se obvezuju da će platiti dosuđeni iznos za svoje svinje koje su nađene u žirenju i koje su zauzeli službenici obitelji Erdődy. Na poleđini spisa nalazi se Erdödyjev nalog da se slučaj sudski ispita; 1726.

2.5. Molba slobodnjaka Mihovila Kufrina Ladislavu II. Erdődyja za zaštitu, s pritužbom na Stjepana Temlina koji ga iskorištava prisiljavajući ga da stalno radi na njegovu imanju u Samoboru i u Kobiljaku; 1731.

2.6. Potvrda Ivana Kraljića, plemićkog podsuca Zagrebačke županije, izdana Ivanu Paffiju, računovođi dobra Kerestinec, o otvaranju škrinje s novcima koje je inkasirao Adam Turčić. Taj je novac po nalogu Ladislava II. Erdődyja Juraj Ulffy, popisivač imovine svih Erdödyjevih hrvatskih posjeda, predao Paffiju; 1738.

2.7. Molba nekolicine kerestinečkih podložnika iz Stupnika Ladislavu Erdődyju da zaštiti njihova prava na vinograde koje su podigli iskrčivši zemlju; s.d.

3. HR-HDA-881. Zbirka rukopisa

Pravni priručnik naslova ''Extractus causarum'' s izvješćima o činjeničnom stanju u parnicama koje su se vodile pred Kraljevskom kurijom.