POČETNA
STVARATELJI
O SUSTAVU
POMOĆ

Stvaratelji

Facebook
Naziv: Pavlinski samostan Remete
Vrsta entiteta: pravna osoba
Razdoblje: 1272 - 1786
Normativni nazivi: Samostan. Pavlinski samostan Remete (hrvatski)
Povijesni nazivi: Conventus Beatae Mariae Virginis Remethensis (1272 - 1786) (hrvatski)
Aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
Povijest: Pavlinski samostan u Remetama je, uz Lepoglavu, najvažniji pavlinski samostan u Hrvatskoj. Osnovao ga je, prema tradiciji, redovnik Iskvirin 1272. godine, na mjestu koje je darovao Zagrebački kaptol. Samostan je već 1288. godine proširio svoje posjede, dobivši od plemića Miroslava, sina Hečukova, zemlju Kratki Dol i zemlju na potoku Blizni (Bliznec). Samostan u Remetama stekao je brojne posjede uokolo Zagreba. Nekoliko je puta stradao u osmanlijskim napadima: prvi put krajem 15. st., zbog čega ga je kralj Matija Korvin 1483. ponovo izgradio s branič-kulom i obrambenim bedemom. Unatoč zidinama samostan je pretrpio nova dva razaranja 1557. i 1591., i to od strane bosanskog paše Hasana Predojevića. U 17. st. samostan se temeljito obnavlja zahvaljujući generalu reda Martinu Borkoviću. On je 1625. godine preselio pavlinski novicijat iz Lepoglave u Remete. Samostan je ukinut patentom Josipa II. 1786. godine. Crkva je isprva pripala župi sv. Šimuna u Markuševcu, sve dok u prostorijama bivšeg samostana zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac nije osnovao župu 1812. godine.
Sjedišta: Zagreb (1272 - 1786)
Djelatnost: Tijekom 18. st. u Remetama je djelovao paralelni odjel lepoglavskog generalnog učilišta s nastavom filozofije, odnosno teologije (1739., 1762- 1765).
Identifikator: HR-HDA/S - 11813
Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa: izmijenjena inačica
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica

Sva prava pridržana - Hrvatski državni arhiv e-mail: arhinet@arhiv.hr