ARHiNET - Ustaša. Hrvatski oslobodilački pokret

Povijest:	“Ustaša” HOP osnovan je 1932. pod nazivom Ustaša - Hrvatska revolucionarna organizacija. Od 1933. god. promijenio je naziv u “Ustaša”–HOP. Do 1941. g. Pokret je djelovao u inozemstvu, a od 1932. god. Pokretom je rukovodio Glavni ustaški stan (GUS), na čelu s poglavnikom A. Pavelićem. Proglašenjem NDH donijeta je odredba o usklađivanju rada ustaške organizacije s državnim vlastima. Određeno je da tu zadaću organizacija ostvari putem povjerenika, tabornika i logornika, organiziranjem institucija vlasti i njihovog nadzora. Tijekom 1941. osnovana je Ustaška mladež kao sastavni dio ustaškog pokreta, čime je obuhvaćena ženska i muška mladež (kroz Ustašku uzdanicu (7-11 god.), Ustašku Starčevićevu mladež (15-21 godina), sveučilištarce i sveučilištarke). Na području velikih župa, gradova i sela predviđeno je osnivanje stožera, tabora i logora Ustaške mladeži. Propisnikom iz 1942. godine utvrđeno je da su članovi Pokreta: ustaše, ustaškinje (Ženska loza HOP-a), Ustaška mladež (ženska i muška), te pristaše Pokreta, a u širem smislu obuhvaća i pripadnike Ustaške vojnice, te Glavni savez staliških i drugih postrojbi. Godine 1942. definiran je i ustroj Ustaškog sveučilišnog stožera, kao integralnog dijela “Ustaše“. Glavni savez staliških i drugih postrojbi, osnovan krajem 1941. godine, obuhvaćao je 16 saveza, a od 1942. 19 saveza (seljaci, radnici, invalidi rata, državni namještenici, samoupravni namještenici itd.). Glavni savez bio je politički nadziran po ustaškome pokretu. Teritorijalno je djelovao po župama i kotarevima. Na čelu pojedinih saveza bio je savezničar, a na čelu Glavnog saveza državni savezničar. Po odredbi o njegovom osnutku svi su građani morali pripadati nekoj od staliških ili drugih postrojbi u okviru Glavnog saveza.
Sjedišta:	Zagreb (1941-1945)
Djelatnost:	Tijekom 1942. godine usvojen je Propisnik HOP-a, kojim su definirani njegovi zadaci i ustroj. Propisnik je odredio zadatke Pokreta, a temeljio se na ustaškom ustavu iz 1932. godine: čuvanje samostalnosti Hrvatske, narodne osebujnosti i vladavine hrvatskog naroda, pravedno i napredno uređenje NDH, promociju rada kao temeljne društvene vrijednosti, odgoj Hrvata na ustaškim načelima. Ustaša - HOP definiran je kao narodni, nacionalistički, politički, vojnički, radni, društveni, ćudoredni, odgojni i prosvjetni pokret.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Ustrojstvene ustanove „Ustaše“ HOP-a bili su GUS, te stožeri, tabori i logori, organizirani na teritorijalnom načelu. Uz to je postojalo i Veliko vijeće Pokreta, Sabor Pokreta i Radna zajednica HOP-a. GUS je bio vrhovna ustanova Pokreta, nadležan za prostor čitave države, gdje je nadzirao i pomagao rad svih ustanova i postrojbi HOP-a, a sjedište mu je bilo u mjestu boravka poglavnika. Na čelu GUS-a nalazio se doglavnik-postrojnik, a GUS su činili i doglavnici (12) i poglavni pobočnici (7). Za posebne zadatke poglavnik je mogao u GUS-u imenovati povjerenike u GUS-u i ustaške povjerenike za posebne zadatke. Ustroj GUS-a bio je sljedeći: 1. GUS - Zapovjedništvo postrojnika (sa 10 odjela), 2. Zapovjedništvo ustaša GUS-a (sa 7 odjela), 3. Zapovjedništvo ustaškinja GUS-a (sa 7 odjela), 4. Zapovjedništvo Ustaške mladeži GUS-a (sa 12 odjela), 5. Zapovjedništvo državnog savezničara GUS-a (sa 7 odjela), 6. Zapovjedništvo blagajne GUS-a (s 4 odjela). Stožeri su obuhvaćali sve logore, tabore i zborove na području velikih župa i nadzirali njihov rad. Grad Zagreb i Hrvatsko sveučilište imali su posebne stožere. Stožeri su vodili skupne imenike članova na svome području. Logori su bili ustanove nadređene taborima, a obuhvaćali su područje upravnog kotara (kotarske oblasti). Sjedište logora bilo je u sjedištu kotara, po kojemu je logor nosio ime, a u većim gradovima je moglo biti više logora. U logoru su vodili knjigu zapisnika, upisnik, knjigu za popis članova i pristaša, knjigu oružja i odora, knjigu blagajne i imovnik. Logorski pobočnik vodio je kartoteku članova svih pripadajućih tabora. Logor je rukovodio Pokretom na svom području, davao smjernice nižim ustanovama, nadzirao njihov rad, priređivao prosvjetno-političke i druge tečajeve za svoje područje i sl. Tabor je bio temeljna radna ustanova HOP-a, a obuhvaćao je područje upravne općine, po kojoj je nosio ime. U gradovima je moglo biti više tabora. U taboru su vodili knjigu zapisnika, upisnik, knjigu za popis članova i pristaša, knjigu oružja i odora, knjigu blagajne, imovnik. Prema Propisniku Veliko vijeće Pokreta (doglavnik – postrojnik, doglavnici, poglavni pobočnici, povjerenici u GUS-u, ustaški povjerenici, zapovjednici odjela u zapovjedništvima GUS-a, stožernici) sastajalo se dva puta godišnje te raspravljalo sva teorijska pitanja i pitanja njihove primjene. Sabor pokreta (članovi Velikog vijeća, logornici, tabornici) sastajao se jednom godišnje, vodio ga je poglavnik, a zadaća mu je bila rekapitulirati rad HOP-a kroz jednogodišnje razdoblje. Radna je zajednica bila sastavljena ukoliko bi u nekome mjestu bilo više od jednog stožera, logora, tabora ili zborova, radi usklađivanja rada HOP-a.