ARHiNET - Općinsko javno pravobranilaštvo Vinkovci

Povijest:	Djelatnost javnih tužiteljstava bila je u poratnoj Jugoslaviji uređena Zakonom o javnom tužioštvu od 22. srpnja 1946. godine (Službeni list 60/46.). Prema čl. 1 ovoga Zakona javno je tužiteljstvo organ Narodne skupštine koji, da bi zaštitio državno, društveno-ekonomsko uređenje FNRJ, ima sljedeće zadatke: 1. vršiti nadzor nad pravilnim ispunjavanjem zakona svih ministarstava, komisija i komiteta savezne vlade i vlada narodnih republika i njima podređenih organa i ustanova kao i službenih osoba i građana; 2. poduzimati zakonom predviđene radnje kod sudova i upravnih organa radi zaštite općenarodne imovine i ispunjavanja državnih privrednih planova, kao i radi zaštite prava i na zakonu utemeljenih pravnih intersa države, državnih ustanova i poduzeća, društvenih organizacija i građana; 3. vršiti gonjenje krivičnih djela. Čl. 6 ovoga Zakona koja kaže da viši javni tužitelji imaju pravo davati podređenim javnim tužiteljima uputstva i naređenja radi pravilnog vršenja službe i ona su obvezna za podređene javne tužitelje. Viši javni tužitelji imaju pravo poništiti, ukinuti, izmijeniti i obustaviti od izvršenja nezakonite i nepravilne akte podređenih tužitelja. Godine 1965. donijet je novi Zakon o javnom tužilaštvu (Sl. list 7/1965.) koji u čl. 1 definira tužiteljstvo kao “samostalan organ koji vrši krivično gonjenje, poduzima zakonom određene mjere i pravna sredstva radi jedinstvene primjene zakona i zaštite zakonistosti i vrši druga zakonom određena prava i dužnosti.” Čl. 2. određuje funkciju javnog tužiteljstva koja se vrši “na osnovi zakona, a u skladu s politikom Savezne skupštine… i u skladu politikom skupštine socijalističke republike u primjeni zakona republike”. Većinu ostalih nadležnosti javnog tužiteljstva ovaj Zakon nije bitno mijenjao. Godine 1989. donijet je novi Zakon o javnom tužilaštvu (NN 34/89). Ovaj je zakon 1991. godine zamijenio Zakon o državnom odvjetništvu (N.N. 67/91) čime je prestao postojati institut javnog tužiteljstva.
Sjedišta:	Vinkovci (20. st.)
Djelatnost:	Člankom 9 određene su podrobnije nadležnosti javnog tužitelja, prema kojem javni tužitelji imaju pravo: 1. podnositi zahtjev (tužbu, prijedlog, prigovor) za pokretanje upravnog postupka po vlastitoj inicijativi ili po molbi stranke, da se umiješa u pravni postupak, vrši zakonske intervencije i ulaže žalbe radi pravilnog rješenja predmeta; 2. da otkriva i suzbija djela sabotaže, nedopuštene špekulacije, štetočinstva, povrede službene dužnosti, grube nemarnosti u poslovanju i sl. kojima se nanosi šteta općenarodnoj imovini, ometa ispunjavanje državnog privrednog plana, privredna obnova i izgradnja zemlje; 3. da poduzima sva zakonska sredstva za potpuno izvršenje zakona o radnim odnosima, socijalnom osiguranju, djelatnosti društvenih organizacija i ostalim područjima društvenog života; 4. da sudjeluje na sjednicama izvršnih odbora narodnih odbora s pravom savjetodavnog glasa. U čl. 14 se kaže da javni tužitelj može protiv pravomoćnih odluka sudova i upravnih organa, a kojima je povrijeđen zakon, pokretati zahtjev za zaštitu zakonitosti.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Na čelu javnog tužiteljstva nalazi se javni tužitelj FNRJ koji ima dva zamjenika. Organi javnog tužiteljstva u narodnim republikama su javni tužitelji narodnih republika, autonomnih pokrajina, autonomnih oblasti, oblasti, okruga, gradova i kotara. Javne tužitelje naronih republika imenuje i razrješava javni tužitelj FNRJ. Javne tužitelje autonomnih pokrajina, autonomnih oblasti, okruga, gradova i kotara imenuje i razrješava javni tužitelj republike uz potvrdu javnog tužitelja FNRJ.