Facebook
Naziv: Mjesni narodni odbor Poljica
Vrsta entiteta: pravna osoba
Razdoblje: 1945 - 1952
Normativni nazivi: Mjesni narodni odbor Poljica (1945 - 1952) (hrvatski)
Povijesni nazivi: Općinski narodnooslobodilački odbor Poljica (1945 - ) (hrvatski)
Općinski narodni odbor Poljica (1945 - ) (hrvatski)
Administrativni centar Poljica (1946 - ) (hrvatski)
Mjesni narodni odbor Poljica (1947 - 1952) (hrvatski)
Aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
Napomena o osnivanju: Općinski NOO Poljica osnovan odlukom KNO-a Krk na dijelu predratne općine Dubašnica u ljeto 1943. godine, po završetku rata na otoku 18.4.1945. preuzima vlast i nastavlja djelovati u novom državnom i političkom ambijentu.
Povijest: Krajem srpnja 1945. godine a prema Zakonu o promjeni naziva NOO-a odbor mijenja naziv u Općinski NO Poljica. Do prve bitne administrativno-teritorijalne promjene na otoku Krku dolazi 30.9.1945. kada se ukidaju općinski NO-i pa tako i Općinski NO Poljica. Tada mreža narodnih odbora u Kotaru Krk sastoji se samo od mjesnih i njima podređenih seoskih NO-a. Na području bivšeg Općinskog NO-a Poljica od listopada 1945. do listopada 1946. djeluje 6 MNO-a: Poljica, Bajčić, Brusić, Linardić, Milohnić i Brzac. Unatoč službenim promjenama i jednakom rangu novoformiranih MNO-a, na području bivše općine Poljica neslužbeno i dalje funkcionira jedan centar za cijelo područje, pri MNO-u Poljica, iz kojeg se distribuiraju dopisi ostalima. Tu funkciju zadržava i nakon udruživanja MNO-a: Poljica, Bajčić i Brusić u MNO Poljica te MNO-a: Linardić, Milohnić i Brzac u MNO Milohnić u listopadu 1946. Nakon što se uvidjela administrativna nesposobnost brojnih i raštrkanih MNO-a na otoku, u proljeće 1946. odlukom KNO-a Krk počinju djelovati administrativni centri kao pomoć MNO-ima na određenom teritoriju. Tako je osnovan i Administrativni centar Poljica za područje bivše općine Poljica. Djelovao je pri MNO-u Poljica, u zajedničkom uredu i registraturno su se preklapali. Štoviše, vođen je samo jedan urudžbeni zapisnik za sve MNO-e sve do posljednjeg spajanja 1947. Administrativni centri se odlukom KNO-a Krk ukidaju u prosincu 1946. godine.
Donošenjem novog Općeg zakona o narodnim odborima (Službeni list FNRJ br. 22/1952), republičkog Zakona o narodnim odborima općina (NN 35/1952) i Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotareve, gradove i općine (NN 16/1952) ukidaju se mjesni narodni odbori a uvode općine. U svibnju 1952. ukida se i MNO-a Poljica a njegovo područje ulazi u sastav novoosnovanog Narodnog odbora općine Dubašnica.
Sjedišta: Poljica (Krk) (1945 - 1952)
Djelatnost: Narodni odbori su izabrana predstavnička tijela i lokalni organi vlasti u administrativno-teritorijalnim jedinicama. Stvaratelj je kao organ državne vlasti niže razine uglavnom imao prenesenu nadležnost. Postupao je po uputstvima Kotarskog narodnog odbora Krk, izvršavao odluke i naredbe viših organa vlasti, podnosio izvješća o različitim segmentima djelovanja, dostavljao podatke, karakteristike, popise, vodio vazne demografske i poljoprivredne evidencije, vršio procjene vrijednosti nekretnina, posredovao između privatnih stranaka i viših tijela vlasti kod podnošenja raznih molbi i ostvarivanja socijalnih i drugih prava, izdavao uredovna posvjedočenja, uvjerenja o civilnim stanjima. U nadležnosti je imao vojne evidencije i matičarske poslove. MNO je organizirao i javne radove. Vrlo važna djelatnost je bila i ubiranje raznih trošarina, donošenje proračuna i naplata poreza, samodoprinos, donošenje poljoprivrednih planova.
Nadležnost / Izvori ovlasti: Poslovnik o radu NOO-a usvojen na I. zasjedanju ZAVNOH-a, 14.61943. (ZAVNOH - Zbornik dokumenata 1943, Zagreb 1964, str. 224-230); Uputstva za organizaciju i rad NOO-a kao organa državne vlasti slobodne Hrvatske u DFJugoslaviji, ožujak 1944. (ZAVNOH - Zbornik dokumenata 1944, zagreb 1970, str. 341-365); Odluka o ustrojstvu i poslovanju NOO-a i narodno-oslobodilačkih skupština Federalne države Hrvatske, III. zasjedanje ZAVNOH-a, svibanj 1944 (Isto, str. 668-670).; Opći zakon o narodnim odborima (Službeni list FNRJ, br. 43/1946).; Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN 60/1947); Opći zakon o narodnim odborima (Službeni list FNRJ br. 49/1949); Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN 29/1949); Uputstva za organizaciju mjesnih narodnih odbora NO-a Kotara Krk (HR-DARI-876, Opći spisi, br. 7/1950); Zaključci Konferencije predsjednika mjesnih narodnih odbora Narodnog odbora Kotara Krk (25.11.1950, HR-DARI-876, Opći spisi, br. 38/1951).
Područna nadležnost Općinskog NO-a Poljica 1945. protezala se na sela: Poljica, Nenadić, Bajčić, Brusić, Linardić, Milohnić, Brzac te na zaseoke: Glavotok, Hrahorić, Kapovci, Pinezić, Brozić i Žgaljić. Isto područje, iako unutar 6 MNO-a, pokriva Administrativni centar Poljica 1946. godine. Nakon spajanja 6 MNO-a, najprije u dva, MNO-e Poljica i Milohnić u listopadu 1946. godine, i konačno u jedan, MNO Poljica 1947. godine, potvrđena je područna nadležnost općine Poljica iz 1945. Do ukidanja stvaratelja 1952. godine područna nadležnost se ne mijenja.
Unutarnji ustroj / genealogija: U neposredno poratnom razdoblju 1945. općinski N(O)O-i biraju se na općinskim zborovima i mogu brojati do 15 članova. Imaju plenum i izvršni odbor kao izvršni organ plenuma. Plenum između sebe bira predsjednika, potpredsjednika i tajnika, koji sačinjavaju predsjedništvo N(O)O-a. Normativno NO-i su dužni sazivati zborove birača kojima pružaju uvid u svoj rad. Pojedinim aktima dodatno je objašnjeno da u općinskim NO-ima ne postoje odjeli u punom smislu riječi nego tajnik i nekoliko namještenika dok članovi NO-a samo primaju pojedina zaduženja. Izvršni odbor može za određene poslove imenovati pojedine komisije kao pomoćna i savjetodavna tijela bilo odjelu bilo predsjedniku NO-a. Tijekom 1945. bilježi se djelovanje odjela: upravni, trgovina i opskrba, financijski, narodno gospodarstvo, prometni, sudski, socijalni i zdravstveni, te komisija za utvrđivanje ratnih zločinaca i njihovih pomagača i propagandna komisija. Administrativni centar je KNO-u Krk podređena ustanova, a u njemu je postavljen jedan činovnik koji ujedno vodi matične knjige. Činovnici adminisitrativnih centara morali su redovito održavati sastanke s predsjednicima i tajnicima područnih MNO-a i biti pomoć MNO-ima.
Prema zakonu iz 1946. u mjesne narodne odbore bira se od 7 do 35 odbornika. MNO donosi statut o svom unutarnjem ustrojstvu i poslovanju. Izvršni i upravni organ je izvršni odbor kojeg bira i razrješava sam odbor. Čine ga predsjednik, potpredsjednik i članovi. Sjednice MNO-a vodi njegov predsjednik koji je istovremeno predsjednik izvršnog odbora. U MNO-u ne djeluju odsjeci već predsjednik i tajnik neposredno rukovode pojedinim granama državne uprave. Zakon daje mogućnost da se u cilju uspješnog obavljanja poslova formiraju savjeti građana. Osim na sjednicama NO-a rad odbora se po potrebi odvija i na zborovima birača. Nakon 1946. stvaratelj više nema odjele već članovi Izvršnog odbora dobivaju zaduženja po resorima. To su 1947. godine: privreda, poljooprivreda, socijalni poslovi, financije, zdravstvo i prosvjeta, ribarstvo i građevinarstvo. Osim Izvršnog odbora 1947. izabran je i uži odbor u koji ulaze po jedan član iz svakog sela, a radi potrebe brzog sastajanja. Zabilježeno je i djelovanje izborne i planske komisije 1947, te 1948. rad sljedećih komisija: za radnu snagu, za urod žita i za narodni zajam. Zakonom iz 1949. uvodi se pojam samoupravljanja, ali se osnovne odredbe ne mijenjaju. Za proučavanje pojedinih pitanja i pripremanje odluka mogu se formirati stalne ili privremene komisije. Ne postoje odjeli, ali se članovima izvršnog odbora povjeravaju pojedini zadaci i poslovi. Građani participiraju u vlasti putem zbora birača, savjeta i komisija građana. U stvarnosti, nakon 1949. članovi Izvršnog odbora dobivaju zaduženja: vojna evidencija, socijalna skrb, prosvjeta, trgovina i financije, poljoprivreda i zadrugarstvo, komunalni poslovi i radna snaga. Kroz 1950. godinu osnovano je osam savjeta građana: za poljoprivredu i šumarstvo, za ribarstvo, za trgovinu i otkup, za komunalne poslove, za narodno zdravlje i socijalnu skrb, za prosvjetu, za financije i za radnu snagu. Broj savjeta 1951. smanjuje se na četiri: za prosvjetu, za socijalnu skrb i narodno zdravlje, za poljoprivredu i šumarstvo, za lokalne poslove. Pri MNO-u djeluje i Matični ured.
Uredsko poslovanje u početku djelovanja stvaratelja uređeno je Uputstvima o kancelarijskom poslovanju NOO-a Odjela unutrašnjih poslova ZAVNOH-a, pod br. 673 od 3.12.1944. (HR-DARI-876, Opći spisi, br. 84/1945) i Uputstvom istog tijela od. 20.1.1945. pod br. 121 ((HR-DARI-876, Opći spisi, br. 32/1945), kasnije Obaveznim uputstvima Vlade NR Hrvatske za vođenje administracije i unutrašnje poslovanje MNO-a iz 1948. Navedeni zakoni o narodnim odborima također načelno uređuju pitanje administrativnog rada. Komitet za zakonodavstvo i izgradnju narodne vlasti Vlade FNRJ 1950. godine donio je Uputstvo o uvođenju jednoobraznog djelovodnika za poslove opće administracije (Službeni list FNRJ, br. 5/1950). Uredsko poslovanje bilo je uređeno tako da je svaki službenik imao zaduženja za određene poslove, a i rješavao je dopise određenog broja odjela, odnosno povjereništava viših vlasti. Podjela zaduženja i poslova posljednjih godina djelovanja stvaratelja bilo je: vođenje zapisnika sjednica, opća administracija, financijsko poslovanje, blagajničko poslovanje, matičarstvo, izdavanje stočnih putnica, poljoprivredna evidencija, vojna evidencija, prijave i odjave doseljenih lica, opskrba stanovništva i naplata poreza. U uredskom poslovanju nisu poštovana u potpunosti važeća pravila. Spisi iako vođeni u općem urudžbenom zapisniku, odlagani su prema vrsti poslova, korespondentima, odsjecima ili povjereništvima viših vlasti a da to nije evidentirano u protokolu. Povjerljivi urudžbeni zapsinici nisu vođeni već su povjerljivi spisi zavođeni u redovnom protokolu. Kazala urudžbenih zapisnika uopće nisu vođena.
Opći kontekst: Stvaratelj je djelovao sukladno okolnostima po završetku Drugog svjetskog rata u kojima su se intenzivno mijenjali društveni, ekonomski i politički odnosi. Radi se o kontekstu posebno zanimljivom za noviju političku i socijalnu povijest otoka Krka zbog specifične prilagodbe tradiciji vjernog otočkog stanovništva radikalnim društvenim promjenama. Proces promjene vlasti i ukupnog sustava na lokalnoj razini često je dovodio do neobične, nerijetko grube i za mještane bolne koegzistencije tradicionalnih društvenih obrazaca i novouspostavljenih vrijednosti i obveza.
Stvaratelji: (1945 - 1952)
Identifikator: HR-DARI/S - 18875
Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa: konačan zapis
Podrobnost: puni
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica