ARHiNET - Narodni odbor kotara Našice

Povijest:	Prva administrativno-teritorijalna podjela iza rata izvršena je 1947. godine prema zakoni o administartivno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN 60/1947). Prema Zakonu područje NR Hrvatske bilo je podijeljeno na kotare, gradove, gradske rajone, gradska naselja i područja mjesnih narodnih odbora. Područje kotara Našice obuhvaćalo je sljedeća područja mjesnih narodnih odbora: Babjak, Bijela Loza, Bjeljevina, Budimci, Cerovac, Granice, Harkanovci, Jelisavac, Klokočevci, Koška, Kršinci, Ledenik, Londžica, Martin, Našice, Našička Breznica, Našički Markovac, Podgorač, Poganovci, Pribiševci, Razbojište, Seona, Stipanovci, Subotički Lug, Šaptinovci, Velimirovac, Vučkovac, Vukojevci, Zoljan. Uputstvom o pripajanju područja ukinutih mjesnih narodnih odbora drugim administrativno-teritorijalnim jedinicama (NN 27/1950) u kotaru Našice dogodile su se izmjene: 1. područje MNO Babjak pripaja se MNO Subotički Lug, 2. područja MNO Ceremošnjak, MNO Martin, MNO Našički Markovac pripajajau se MNO Našice, 3. područje MNO Kršinci pripaja se MNO Vukojevci, 4. područje MNO Pribiševci području MNO Đurđenovac, 5. područje MNO Vučkovac pripaja se MNO Koška. U 1952. godini uslijedio je Zakon o provođenju reorganizacije narodnih odbora (NN 16/1952) kao i novi Zakon o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952) prema kojem se područje kotara dijelei na sljedeća područja općina: 1. Budimci: Budimci, Čokadinci, Poganovci; 2. Đurđenovac: Beljevina, Đurđenovac, Gabrilovac, Klokočevci, Ličko Novo Selo, Lila, Lipine, Našičko Novo Selo, Pribiševci, Sušine, Šaptinovci, Teodorovac; 3. Koška: Babjak, Harkanovci, Koška, Ličani, Niza, Ordanja, Subotički Lug, Vučkovac; 4. Našice: Brezik, Ceremošnjak, Crna Klada, Donja Motičina, Gornja Motičina, Gradac, Granice, Jelisavac, Kravlje, Lađanska, Makloševac, Mala Londžica, Marinović Brdo, Markovac, Martin, Našice, Našička Breznica, Novi Zoljan, Rosmajerovac, Seona, Stari Zoljan, Velika Londžica, Velimirovac, Vukojevci; 5. Podgorač: Albertinovac, Bela Loza, Kelešinka, Kršinci, Ledenik, Ostrošinci, Podgorač, Razbojište, Stipanovci. Zakonom o području kotara i općina u NR Hrvatskoj (NN 36/1955) područje kotara Našice prošireno je područjima općina zbog ukidanja kotareva Donji Miholjac i Orahovica: Crnac, Donji Miholjac, Đurđenovac, Koška, Našice, Orahovica, Podgorač, Šljivoševci. Zakonom o područjima općina i kotara (NN 39/1962) ukida se kotar Našice, a njegovo se područje djelovanja pripaja kotaru Osijek (HR-DAOS-513, br. spisa 2501/1962).
Sjedišta:	Našice (1945 - 1962, 1945-1962)
Djelatnost:	Osnovni zadatci i djelatnost narodnih odbora kotara određeni su Općim zakonom o narodnim odborima (SL 43/1946; SL 49/1949; SL 22/1952). Temeljem Zakona narodni odbori su najviši organi državne vlasti općina, kotara i gradova, koji vrše svoju vlast u okviru Ustava i zakonom utvrđenih prava i dužnosti. Prema Općem zakonu o uređenju općina i kotara (SL FNRJ 26/1955) kotar je administrativno-teritorijalna organizacija samoupravljanja radnog naroda i društveno-ekonomska zajednica općina i stanovnika na svom području. Kotar vrši prava i dužnosti upravljanja poslovima od zajedničkog interesa za općine i drugim općim društevnim poslovima utvrđenim zakonom. Daljnju razradu prava i dužnosti kotara donosi statut kotara. Statut kotara donosi narodni odbor kotara, a potvrđuje ga republička narodna skupština.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	U nadležnosti narodnog odbora kotara pripadaju svi poslovi koji su Općim zakonom o narodnim odborima (SL 49/1949) i drugim propisima bili stavljeni u nadležnost kotarskim narodnim odborima. Zakon o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara (SL FNRJ 22/1955) temeljni je Zakon o nadležnosti narodnih odbora kotara i općina. Narodni odbor kotara nadležni su u poslovima općeg djelokruga u prvom stupnju. Nadležnost narodnog odbora kotara očitovala se u planskom upravljanju poljoprivredom u kotaru, ukazivanju pomoći mjesnim narodnim odborima u izvršavanju njihovih komunalnih poslova, u podizanju i razvijanju zadruga, lokalnoj industriji, zanatstvu, trgovini i kulturnom uzdizanju svoga područja, kao i pravilnoj razmjeni zakona i propisa viših organa državne vlasti. U tom pogledu narodni odbor kotara obavljao je sljedeće poslove: donosio budžet kotara, upravljao nekretninama u državnom vlasništvu, određivao namjenu općenarodne imovine; u području plana (kotarski privredni plan, statistiku kotara, evidenciju i kontrola, te pružanje uputstava mjesnim narodnim odborima); u području poljoprivrede (nadzor nad zemljišnim zajednicama, sudjelovanje u provođenju agrarne reforme i kolonizacije); u području trgovine, industrije i obrta (osnivao industrijska, zanatska i trgovačka poduzeća); u području radnih odnosa (odnosi kotarskih službenika i njihovih ustanova); u izgradnji sela i manjih gradova; u području financija; u području prosvjete i kulture (osnivao škole); u području narodnog zdravlja i socijalnog staranja (osnivao kotarske ustanove socijalnog staranja). Brinuo se o provedbi izbora u kotaru i izvođenju mjesnih zborova birača.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Narodni odbor donosi statut o svojem unutrašnjem ustrojstvu i poslovanju. Narodni odbori kotara su sastavljeni od dva vijeća: kotarskog vijeća i vijeća proizvođača. U narodnim odborima kotara organiziraju se sekretarijati za pojedine grane državne uprave prema Uredbi o organiziranju sekretarijata u kotarskim, gradskim i rajonskim narodnim odborima (NN 84/1948) i Općim uputstvima Vlade FNRJ od 16. listopada 1948. godine. Za pripremu i izvršavanje poslova iz svoje nadležnosti narodni odbor kotara ima svoju administraciju. Prema Zakonu o provođenju reorganizacije narodnih odbora (NN 16/1952) narodni odbor kotara utvrdit će organizaciju administracije i sistematizaciju radnih mjesta svojom odlukom uz suglasnost savjeta za zakonodavstvo i izgradnju narodne vlasti. Na temelju propisa Općeg zakona o uređenju općina i kotara, Zakona o narodnim odborima kotara, Statuta kotara Našice, Narodni odbor kotara Našice na svojoj II. sjednici Kotarskog vijeća od 27. kolovoza 1955. godine donio je Odluku o organizaciji administracije i sistematizaciji službeničkih mjesta kotara Našice. Prema njoj administraciju čine upravni i stručni, izvršni i kancelarijski službenici koji vrše stručnu obradu i pripremanje akata narodnog odbora i njegovih organa, kao i administrativno-tehničke poslove iz svoje nadležnosti. Administraciju Narodnog odbora kotara Našice činili su: Biro tajnika narodnog odbora, Odjel za opće poslove i budžet, odjel za privredu, odjel za prosvjetu i kulturu, odjel za narodno zdravlje i socijalno staranje, Inspekcija rada, Referada za narodnu obranu, Sudac za prekrašaje, Biro za posredovanje rada, Biro za planiranje, Biro za statistiku, Uprava za puteve, Ured za katastar Našice, Ured za katastar Donji Miholjac i Ured za katastar Orahovica. Za upravljanje poslovima pojedinih grana državne uprave u narodnim odborima kotara postoje povjereništva, planska komisija i kontrolna komisija. Sekretarijati se osnivaju za sljedeće grane uprave: poljoprivredu i šumarstvo, trgovinu i opskrbu, za komunalne poslove, industriju i obrt, za financije, povjereništvo rada, prosvjetu i kulturu, za zdravlje i za socijalno staranje. Za neposrednu primjenu zakona i drugih propisa, stručnu obradu i pripremanje akata narodnog odbora i njegovih organa, te obavljanje administrativno-tehničkih poslova iz svoje nadležnosti, narodni odbor kotara ima upravne organe: odjele, samostalne odsjeke, uprave, urede, ustanove, komisije, inspekcije, ispostave i dr. Svi upravni organi narodnog odbora kotara međusobno surađuju u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. Osnivanje, ukidanje i spajanje osnovnih upravnih organa vrši se statutom ili u okviru statuta odlukom narodnog odbora. Za pripremu i izvršavanje poslova iz svoje nadležnosti narodni odbor kotara ima svoju administarciju. Administracijom kotara upravlja tajnik pod nadzorom predsjednika narodnog odbora kotara. Narodni odbor kotara vrši poslove iz svoje nadležnosti na posebnim ili zajedničkim sjednicama vijeća (kotarsko vijeće i vijeće proizvođača), a izvršne i upravne poslove preko svojih savjeta, kao i preko upravnih organa, ustanova i službi. Narodni odbor kotara Našice imao je sljedeće savjete: savjet za unutrašnje poslove i opću upravu, savjet za privredu, savjet za poljoprivredu, savjet za prosvjetu i kulturu, savjet za narodno zdravlje i socijalnu politiku. Savjeti za svoj rad odgovaraju narodnom odboru, a poslove iz svojeg djelokruga vrše na sjednicama.
Opći kontekst:	Narodni odbor kotara najviši je organ vlasti u okviru prava i dužnosti kotara. Narodnom odboru kotara podređeni su svi organi državne uprave na području kotara, osim ako zakonom nije drugčije određeno. Prema Općem zakonu o narodnim odborima (SL FNRJ 49/1949), odnosi između narodnih odbora kotara i narodnih odbora općina, kao i između narodnih odbora i republičkih državnih organa osnivaju se na pravima i dužnostima određenim Ustavom i zakonima.