ARHiNET - Narodni odbor općine Jastrebarsko

Povijest:	Narodni odbor općine Jastrbarsko osnovan je na temelju Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952.), kao jedna od 13 općina u sastavu kotara Jastrebarsko. Nadležnost i djelokrug, prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo, te odnos prema višim organima vlasti temeljili su se na Zakonu o narodnim odborima općina (NN 35/1952.). Funkciju vlasti vršio je preko sjednica na kojima je donosio zaključke, rješenja, odluke i druge akte. Pod teritorijalnu nadležnost Narodnog odbora općine Jastrebarsko potpadala su slijedeća naselja: Cvetković, Čabdin, Donja Reka, Jastrebarsko, Plješivičko Hrastje i Zdihovo. Nakon Zakona o području općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 36/1955) ukinut je kotar Jastrabarsko, a područja sedam bivših općina iz njegova sastava (Gorica Svetojanska, Gornji Desinec, Jastrebarsko, Klinča Sela, Kupinec, Petrovina i Plješivica) udružila se u jedinstvenu općinu Jastrebarsko, pod nadležnošću kotara Karlovac. Nakon ovih promjena teritorijalna nadležnost općine obuhvaćala je slijedeća naselja: Belčići, Beter, Brebrovac, Bukovac, Celine, Crna Mlaka, Cvetković, Čabdin, Črlinovac, Dolanjski Jarak, Domagović, Donja Purgarija, Donja Reka, Donja Zdenčina, Donji Desinec, Dragovanščak, Goli Vrh, Goljak, Gonjeva, Gorica Svetojanska, Gornja Purgarija, Gornja Reka, Gornja Zdenčina, Gornji Desinec, Grabarak, Gračac Slavetički, Hrašća, Hrlići, Hudovski Breg, Ivančići, Izimje, Jastrebarsko, Jurjevčani, Klinča Sela, Kozlikovo, Kupeč- Dol, Kupinec, Lanišće, Lokošin Dol, Malunje, Miladini, Novaki, Novo Selo, Okićko, Okićka Poljanica, Okićko Orešje, Okrug, Paljugi, Pavlovčani, Petrovina, Plješivica, Plješivečki Breznik, Plješivičko Hrastje, Plješivičko Prekrižje, Popov Dol, Prhoč, Prilipje, Prodin Dol, Rastoki, Redovje, Repišće, Slavetić, Srednjak, Stankovo, Svetojanska Draga, Špigelski Breg, Tihočaj, Toplice, Tržić, Vlaškovec, Volavje, Vranov Dol i Zdihovo. Općina Jastrebarsko ostala je pod nadležnošću kotara Karlovac do 1957. kada je nakon Zakona o području kotara i općina u NR Hrvatskoj (NN 6/1957) izdvojena iz kotara Krlovac i pripojena gradu Zagrebu. Narodni odbor općine Jastrebarsko potpadao je 1952-1955 pod nadležnost Kotarskog narodnog odbora Jastrebarsko, od srpnja 1955. do 1957. pod Kotarski narodni odbor Karlovac, a od 1957. do 1963. pod Narodni odbor grada Zagreba. Prestaje djelovati nakon Ustavnog zakona o provođenju Ustava SR Hrvatske (NN 15/1963) kada počinje s radom Skupština općine Jastrebarsko, kao njegov sljednik.
Sjedišta:	Jastrebarsko (1952 - 1963)
Djelatnost:	Funkcije, zanimanje i djelatnost Narodnog odbora općine Jastrebarsko mogu se utvrditi na temelju zakonskih propisa do 1955. te prema statutu općine od 1955. godine, prema kojima je bio dužan brinuti se za sve poslove od neposrednog interesa za privredni, komunalni, socijalni i kulturni razvitak općine, među kojima navodimo slijedeće; donošenje i provedbu regulacijskog plana uz suglasnost kotara, brigu o komunalnom uređenju općinskih naselja, upravljanje stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, uređenju puteva, mostova i parkova, unapređenju privrede i poljoprivrede, zatim voditi brigu o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti djece i odraslih, te održavanju zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih institucija na području općine (škola, domova zdravlja i dr.). Osim toga, dužan je bio provoditi sva uputstva, odluke i naredbe Kotarskog narodnog odbora Jastrebarsko do 1955. godine , Kotarskog narodnog odbora Karlovac od 1955. do 1957. te od 1957. do 1963. Narodnog odbora grada Zagreba, kao nadležnih organa.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Unutarnji ustroj Narodnog odbora Jastrebarsko do 1955. ne možemo precizno utvrditi, ali iz sačuvanog gradiva se vidi, da su ga predstavljali su predsjednik, tajnik, blagajnik i matičar, te određeni broj odbornika. Unutar narodnog odbora djelovale su tri stalne komisije: Komisija za odluke, Komisija za molbe i žalbe i Mandatno - imunitetna komisija. Nakon zakonskih promjena u unutarnjem ustrojstvu lokalnih organa uprave 1955., narodni odbor postaje dvodomno tijelo, a sačinjavaju ga Općinsko vijeće i Vijeće proizvođača.