ARHiNET - Škrlec, obitelj

Naziv:	Škrlec, obitelj
Vrsta entiteta:	obitelj
Povijesni nazivi:	Skalig (14. stoljeće - ) (latinski) Skerlecz (14. stoljeće - 19. stoljeće) (latinski) Škrlec (18. stoljeće - ) (hrvatski) Skalić (19. stoljeće - ) (hrvatski) Skerlecz Lomnički (19. stoljeće - ) (hrvatski) Škrlac (19. stoljeće - 20. stoljeće) (hrvatski)
Aktivnost:	Ne može se utvrditi

Povijest:

Antun Bernard Skalig Škrlec (Skerlecz) krajem 14. stoljeća došao je iz Verone u Hrvatsku. Tu je stekao posjed Kaštel Komogovinu, Pastušu i Letovanić. Imao je troje djece: Ivana, Petra i Ursulu. Ivanov sin Nikola je stekao velike zasluge za kralja Matiju Korvina i postao "familiaris" na kraljevskom dvoru. Nikolin sin Vuk živio je na posjedu Velika Gorica. Vuk je imao sinove Petra i Mirka. Mirkov sin Grgur bio je vlasnik posjeda Kurilovec, a ženidbom je stekao Skrad i Ostrožin. Oko 1588. spominju se Grgurova djeca: Nikola, Toma i Judita. Nikola je imao sina Franju. Daljnji potomci su: Valentin, Nikola, Mihajlo, Martin i Juraj. Hrvatski sabor je 1608. članove obitelji Škrlec priznao za plemiće. Gabrijel Škrlec je u razdoblju 1749.-1768. tri puta bio biran za turopoljskog župana.
Žigmund Škrlec je oko 1729. bio podžupan Zagrebačke županije. Njegovi sinovi Nikola i Petar bili su gojenci zagrebačkog kanonika Baltazara Adama Krčelića. Nikola Škrlec je 1763. imenovan protonotarom Kraljevine, 1767. savjetnikom Kraljevskog namjesničkog vijeća, a u razdoblju 1776-1785 bio je Vrhovni ravnatelj nauka i škola. Godine 1782. imenovan je velikim županom Zagrebačke županije. U razdoblju 1790-1792 u Hrvatskom saboru zalagao se za nerazrješiv savez Hrvatske s Ugarskom, a za potpunu nezavisnost Ugarske od Austrije.
U 18. stoljeću obitelj Škrlec podijelila se na ugarsku i hrvatsku lozu. Ugarska loza nastanila se u Željeznoj županiji Kraljevine Ugarske.
Karlo Škrlec bio je carsko-kraljevski komornik u Oedenburgu, 1857. dobio je titulu baruna.
Drago Škrlec (1836-1901) rodio se u Pečuhu, a mladost je proveo na obiteljskom dobru Bogad. Školovao se u Oedenburgu i Beču, službovao je u donjoaustrijskom Namjesništvu, a bio je i pristav Kraljevske dvorske kancelarije. Od 1860-1868 bio je sudac u Sastu. Godine 1868. oženio se Šarlotom barunicom Hrabowski, istupio je iz državne službe i otišao na dobro Bogad gdje se bavio gospodarstvom. Dužnost katastralnog ravnatelja u Pečuhu obnašao je 1875.-1885. Godine 1886. došao je na čelo Carsko-kraljevskog financijalnog ravnateljstva u Zagrebu. Odlikovanje Leopoldova reda dobio je 1896.
Ivan Škrlec, Dragin sin, rođen je 1873. u Oroszlou. On je 1911. postao ministerijalni savjetnik, zatim i kraljev tajnik savjetnik. U razdoblju 1913–1917 bio je hrvatski ban. Umro je u Budimpešti 1951.

Sjedišta:

Velika Gorica ; Lomnica ; Zagreb

Stvaratelji:

Arhivsko gradivo:

1. fond/ HR-DAZG-832 Obitelj Škrlec (stvaratelj)

Napomena:

Pusić, Eugen [ur.] [et al.]: Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 1. - 4. Zagreb, 1999. - 2007.
Vranjican, Stjenko: Nikola Škrlec Lomnički život i djelo. Stanje hrvatskog gospodarstva krajem 18. stoljeća. Zagreb, 2005., 9-44.
Vranjican, Stjenko: Doprinos Nikole Škrlca Lomničkog ekonomskoj modernizaciji i razvoju Hrvatske u 18. vijeku. Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 3. Zagreb, 2001., 153-184.
Pandžić, Miljenko: Doprinos Nikole Škrlca Lomničkog uređenju arhiva i pismohrana u doba Hrvatskog kraljevskog vijeća (1767-1779). Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 2. Zagreb, 2000.
Čepulo, Dalibor: Ideje o ustroju vlasti i pogledi na državnopravna pitanja Nikole Škrlca Lomničkog. Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 3. Zagreb, 2001., 3-60.
Shek Brnardić, Teodora: Formiranje učenih državnih činovnika: braća Petar (1727-1761) i Nikola Škrlec (1729-1799). Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 3. Zagreb, 2001., 853.
Shek Brnardić, Teodora: Korespondencija između Vinka Kalafatića i Nikole Škrlca 1780-1784. Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 2. Zagreb, 2000., 335-361.
Kolanović, Josip: Dopisivanje Nikola Škrlec - Maksimilijan Vrhovec. Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 2. Zagreb, 2000., 171-242.
Lučić, Nikša: Prilog biografiji Nikole Škrlca Lomničkoga. Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 2. Zagreb, 2000., 101-111.
Roksandić, Drago: Hrvatsko i ugarsko reformsko plemstvo Osamnaestog stoljeća: povijesne usporedbe. Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 2. Zagreb, 2000., 3-21.
Puljiz, Vlado: Nikola Škrlec Lomnički i počeci modernizacije Hrvatske. Nikola Škrlec Lomnički 1729-1799. 1. Zagreb, 1999., 311-344.
Puljiz, Vlado: Pogledi i djelovanje u socijalnoj politici Nikole Škrleca Lomničkog. Revija za socijalnu politiku. 6. Zagreb, 1999. (3-4) 299-305.
Čizmić, Ivan: O atentatu Stjepana Dojčića na komesara Ivana bar. Skerlecza 1913. Zagreb, 1968.
Lunaček, Valdemar: Hrvatski kameralist Nikola Škrlec Lomnički. Zagreb, 1963.
Cuvaj, Antun: Još jedan prilog k povijesti plemićke porodice Skerlecza od Lomnice. Narodne novine, Zagreb, 1914. (127) 3-4., (129) 4.
Cuvaj, Antun: Nikola plemeniti Skerlecz Lomnički. Biblioteka znamenitih Hrvata. I. Zagreb, 1913.
Porodica Skerlecz. Jutarnji list. Zagreb, 1913. (432)
Porijeklo porodice Skalić-Škrlec. Vitezović. 1. Zagreb, 1903. – 1904. (3), (44-46)
Prilog rodopisu porodice Skalić-Škrlec. Vitezović. 1. Zagreb, 1903. – 1904., (11/12), (181)
Škrlec, Nikola: Sermo ... domini Nicolai Skerlecz de Lomnicza, ... comitatus Zagrabiensis supremi comitis, occasione installationis suae dictus. Die 29. Septembris 1782. Beč, 1782.

Identifikator:	HR-DAZG/S - 21573
Pravila ili propisi:	ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa:	izmijenjena inačica
Podrobnost:	djelomičan
Jezik opisa:	hrvatski
Pismo opisa:	latinica