ARHiNET - Trgovište Jastrebarsko

Povijest:

Unatoč Leopoldovoj regulaciji iz 1694. godine, kojom je kralj potvrdio da građani Jastrebarskoga nisu podložnici vlastelina, potomci Tome Bakača Erdodyja bili su feudalni gospodari Jastrebarskog sve do ukidanja feudalnih odnosa 1848. Parnice s Erdödyjima oko vlasništva nad šumama obilježile su i početak postfeudalnog doba.
Prema Sabljakovom Miestopisnom riečniku Dalmacije, Hrvatske i Slavonije iz 1866. godine, Jastrebarsko je 1857. bilo trgovište u Zagrebačkoj županiji, imalo je županijsko-kotarski sud i poštu u mjestu, bilježništvo i sučiju za sebe, 132 kuće s 1042 stanovnika. U mjestu se nalazio franjevački samostan, župna crkva Sv. Nikole, dvije učione i dva učitelja.
Bržem razvoju Jastrebarskog u drugoj polovici 19. stoljeća doprinijela je izgradnja željezničke pruge od Zagreba do Karlovca koja je izgrađena 1865. godine, a prolazila je kroz jaskanski kraj.
Prema Političkom i sudbenom razdieljenju kraljevina Hrvatske i Slavonije i repertoriju mjesta iz 1889. Politička općina Jastrebarsko (Jaska) nalazila se u Zagrebačkoj županiji, upravnom kotaru Jastrebarsko, a sastojala se samo od porezne općine Jastrebarsko. Površina joj je bila 19.680 četvornih kilometara, a imala je 172 kuće i 1 482 stanovnika (prema popisu iz 1880).
Franjo Josip I. donio je 25. travnja 1894. Zakon od o uredjenju zemljištnih zajednica. Budući da je u Jastrebarskom postojao komposesorat, odnosno "imovna općina jastrebarska sastojeća od 77 suvlasnika", na nju su se odnosile odredbe toga zakona te je jastrebarska imovna općina počela postupak gruntovnog knjiženja svog zemljišnog posjeda i donijela je svoj pravilnik (statut) kojim uređuje "pravne odnosaje svojih ovlaštenikah medju sobom i prema zajednici, kao i upravu zemljištnog posjeda". Ovim zakonom regulirano je i upravljanje šumama, što označava i početak modernizacije šumskog gospodarstva. Zahvaljujući iskorištavanju svojih prirodnih resursa, Imovna općina Jastrebarska počinje djelovati kao gospodarstvenik koji svoje prihode ulaže u dionice i osiguranje.
U drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća stoljeća u Jastrebarskom se osnivaju: Narodna čitaonica, Hrvatsko pjevačko društvo "Javor", Dobrovoljno kazališno društvo, Jastrebarsko tamburaško društvo, Dobrovoljno vatrogasno društvo, Društvo koturaša "Jastreb" i druga. Djelatnost Upravne općine Jastrebarsko u periodu do 1945. bila je određena Zakonom o uređenju općina i trgovišta koja nisu imala uređenog magistrata, donesenom 12. prosinca 1870. i Zakonom o opštinama iz 1933.
Prema Zakonu iz 1870. općinski je odbor kao samoupravni organ bio nadležan za upravu općinske imovine i svega što neposredno interesira općinu, a općinski sudac (poslije 1877. općinski načelnik, odnosno predsjednik) s dodijeljenim mu bilježnikom i drugim potrebnim osobljem, djeluje kao izvršni organ općinskog odbora i viših organa uprave (za preneseni djelokrug). Općine su 1876. dobile u djelokrug da sakupljaju porez.
Prema Zakonu o općinama koji je donesen 14. ožujka 1933. prestaju važiti dotadašnji propisi o općinama u Hrvatskoj. Općinska načelstva (odnosno poglavarstva) predstavljala su i dalje najniži organ opće uprave. U nadležnosti općinskog poglavarstva bilo je neposredno upravljanje općinskom imovinom, sastavljanje i predlaganje općinskog budžeta i godišnjeg završnog računa, nadzor nad radom općinskih ustanova i poduzeća, davanje uputstava o provedbi odborskih odluka, odlučivanje u hitnim slučajevima o nepredviđenim vanrednim kreditima uz odobrenje nadzorne vlasti, pripremanje odluka odbora i provedba drugih poslova koje je odbor stavio upravi u dužnost, izricanje kazne u svim slučajevima gdje je to spadalo u nadležnost općine, poslovi mjesne policije ukoliko to nije provodila državna vlast, briga za javnu i osobnu imovinsku sigurnost, moral, red i mir u općini, nadzor nad strancima, sumnjivim osobama i skitnicama, prenoćištima, kavanama, nad sajmovima, briga za sigurnost javnog prometa, čistoću i održavanje puteva.U nadležnosti općinskog odbora (odnosno općinskog vijeća) bilo je upravljanje općinskom imovinom, briga za općinske puteve, mostove i skele, za javnu rasvjetu, potporu siromašnih, za odgoj siromašne i napuštene djece, za održavanje dobrotvornih zavoda i ustanova, dobro zdravstveno stanje stanovništva, unapređivanje narodnog gospodarstva uopće, širenje i unapređivanje narodne prosvjete (podizanje škola, osnivanje knjižnica itd.).
Nadzor nad poslovima općine provodio je kotarski (sreski) načelnik. Protiv odluke nadzorne vlasti općinski odbor se mogao žaliti banu, koji je mogao žalbu poništiti ili je poslati na rješenje Upravnom sudu.
Prema popisu stanovništva iz 1910. Upravna općina Jastrebarsko imala je 1 565 stanovnika, a prema popisu iz 1931. Jastrebarsko je i dalje bilo trgovište te je imalo 1 500 stanovnika.
I u doba Banovine Hrvatske (1939-1941) kao i za vrijeme Nezavisne države Hrvatske općine su djelovale prema Zakonu o općinama od 14. ožujka 1933.

Sjedišta:

Jastrebarsko