ARHiNET - Upravna općina Darda

Povijest:	Upravna općina Darda, sa sjedištem u Dardi, kao i čitava današnja hrvatska Baranja do kraja Prvoga svjetskoga rata nalazila se u okviru Ugarske kao dio Baranjske županije sa sjedištem u Pečuhu. Ulaskom srpske vojske u Baranju 1918. i sporazuma u Trianonu 1920. godine ovo područje dolazi pod upravu srpskih vlasti, a Kraljevini SHS se formalno pripaja 1. rujna 1921. Nakon Travanjskog rata 1941. godine današnju hrvatsku Baranju okupirala je Mađarska pri čemu je isprva uvedena vojna uprava, a zatim je to područje pripojeno Baranjskoj županiji sa sjedištem u Pečuhu, odnosno bilo je uključeno u mađarski administrativni sustav. Civilno administrativno ustrojstvo uvelo je Ministarstvo unutrašnjih poslova naredbom od 1. kolovoza 1941. godine koja je na snagu stupila u rujnu iste godine.
Sjedišta:	Darda (1918 - 1941)
Djelatnost:	Upravne općine bile su najniži organ opće uprave koji je obavljao poslove iz stvarnog (naravnog) i prenesenog djelokruga. Zakonom o općinama iz 1933. godine djelokrug općinskih poslova uključuje: upravljanje općinskom imovinom (proračun, lokalne daće, zajmovi, upravljanje općinskim nekretninama i poduzećima), izgradnja i održavanje infrastrukture, briga za siromašne, javno zdravstvo, narodno gospodarstvo i prosvjeta. Zatim brine se za javni red i mir (policija, nadzor nad strancima i sumnjivcima, nadzor nad ugostiteljstvom, higijeničarstvo, održavanje javnih naprava, građevinski nadzor, čuvanje polja. Općine su imale i ovlasti vršiti kaznenu vlast koja nije u nadležnosti drugih organa.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Nakon konačnog odvajanja od Mađarske 1921. godine pa do ukidanja starih županije 1924. godine, današnja hrvatska Baranja nalazila se u sklopu Bačke županije, zatim Bačke oblasti i konačno Dunavske banovine. Općina Darda je do 1921. godine bila administrativno podređena kotaru Branjin Vrh. Kasnije se sjedište kotara preselilo u Dardu. Obuhvaćala do 1921. godine, osim katastarske općine Darda, obuhvaćala je i mjesta Čeminac, Kozarac i Tvrđavica.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Prema Zakonu o općinama iz 1933. godine zakonodavnu vlast u općinama vršio je općinski odbor koji se, ovisno o broju stanovnika, sastojao od 18 do 36 odbornika. Izvršni vlast čine općinska uprava i njezin predsjednik.