ARHiNET - Upravna općina Kopačevo

Povijest:	Područje upravne općine Kopačevo, sa sjedištem u Kopačevu, kao i čitava današnja hrvatska Baranja do kraja Prvoga svjetskoga rata nalazila se u okviru Ugarske kao dio Baranjske županije sa sjedištem u Pečuhu. Ulaskom srpske vojske u Baranju 1918. godine i sporazuma u Trianonu 1920. godine ovo područje dolazi pod upravu srpskih vlasti, a Kraljevini SHS se formalno pripaja 1. rujna 1921. Nakon Travanjskog rata 1941. godine današnju hrvatsku Baranju okupirala je Mađarska pri čemu je isprva uvedena vojna uprava, a zatim je to područje pripojeno Baranjskoj županiji sa sjedištem u Pečuhu, odnosno bilo je uključeno u mađarski administrativni sustav.
Sjedišta:	Kopačevo (1918 - 1941)
Djelatnost:	Općine su bile najniži organ opće uprave koji je obavljao poslove iz stvarnog (naravnog) i prenesenog djelokruga. I nakon pripojenja Baranje Kraljevini SHS 1921. godine općinske funkcije su se temeljile na starom zakonu o općinskom uređenju iz 1870. godine. Novi Zakon o općinama donesen je tek 1933. godine i bio je na snazi do raspada Kraljevine Jugoslavije 1941. godine. Prema tom zakonu djelokrug općinskih poslova uključuje: upravljanje općinskom imovinom (proračun, lokalne daće, zajmovi, upravljanje općinskim nekretninama i poduzećima), izgradnja i održavanje infrastrukture, briga za siromašne, javno zdravstvo, narodno gospodarstvo i prosvjeta. Zatim brine se za javni red i mir (policija, nadzor nad strancima i sumnjivcima, nadzor nad ugostiteljstvom, higijeničarstvo, održavanje javnih naprava, građevinski nadzor, čuvanje polja. Općine su imale i ovlasti vršiti kaznenu vlast koja nije u nadležnosti drugih organa.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Do ukidanja starih županija 1924. godine Baranja se nalazila u sklopu Bačke županije, zatim Bačke oblasti i konačno Dunavske banovine. Područje općine Kopačevo nalazilo se do 1921. u sklopu općine Bilje, administrativno podređene kotaru Branjin Vrh, a nakon toga kotaru Darda. Od 1921. do 1941. godine djelovala je na području katastarske općine Kopačevo, da bi se u vrijeme mađarske okupacije, od 1941. do 1944. godine, opet pripojila općini Bilje
Unutarnji ustroj / genealogija:	Prema Zakonu o općinama iz 1933. godine zakonodavnu vlast u općinama vršio je općinski odbor koji se, ovisno o broju stanovnika, sastojao od 18 do 36 odbornika. Izvršnu vlast čine općinska uprava i njezin predsjednik.