ARHiNET - Upravna općina Zmajevac

Povijest:	Današnja hrvatska Baranja do kraja Prvoga svjetskoga rata nalazila se u okviru Ugarske kao dio Baranjske županije sa sjedištem u Pečuhu. Ulaskom srpske vojske u Baranju 13. studenog 1918. godine to se područje odvaja i 1920. Trianonskim sporazumom formalno pripaja Kraljevini SHS. Nakon donošenja Vidovdanskog ustava 1921. godine i uvođenja, de facto, centralističke javne uprave, upravne su općine i dalje funkcionirale prema starim propisima. Uvođenje apsolutizma 1929. godine i reorganizacija opće uprave odrazila se na funkcioniranje lokalne samouprave. Istodobno, kralj je donio zakon o raspuštanju i ponovnom osnivanju općinske uprave. Oktroirani ustav iz 1931. godine nije bitno izmijenio djelokrug općinske uprave. Jedinstveni Zakon o općinama donesen je tek 1933. godine i bio je na snazi do raspada Kraljevine Jugoslavije 1941. godine.
Sjedišta:	Zmajevac (1918 - 1941)
Djelatnost:	Upravne općine bile su najniži organ opće uprave koji je obavljao poslove iz stvarnog (naravnog) i prenesenog djelokruga. Zakonom o općinama iz 1933. godine djelokrug općinskih poslova uključuje: upravljanje općinskom imovinom (proračun, lokalne daće, zajmovi, upravljanje općinskim nekretninama i poduzećima), izgradnja i održavanje infrastrukture, briga za siromašne, javno zdravstvo, narodno gospodarstvo i prosvjeta. Zatim brine se za javni red i mir (policija), nadzor nad strancima i sumnjivcima, nadzor nad ugostiteljstvom, higijeničarstvo, održavanje javnih naprava, građevinski nadzor, čuvanje polja. Općine su imale i ovlasti vršiti kaznenu vlast koja nije u nadležnosti drugih organa.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Do ukidanja starih županija 1924. godine, Baranja se nalazila u sklopu Bačke županije, zatim Bačke oblasti i konačno Dunavske banovine. Upravna općina Zmajevac bila je u sastavu Kotarske oblasti (sreskog načelstva) Batina, a obuhvaćala je katastarsku općinu Zmajevac.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Prema Zakonu o općinama iz 1933. godine zakonodavnu vlast u općinama vršio je općinski odbor koji se, ovisno o broju stanovnika, sastojao od 18 do 36 odbornika. Izvršnu vlast čine općinska uprava i njezin predsjednik.