ARHiNET - Upravna općina Valpovo

Povijest:	Neposredno nakon raspada Austro-ugarske monarhije i uspostave Kreljevine SHS, administrativna podjela, ustrojstvo i nadležnosti jedinica lokalne samouprave nisu se mijenjali. Nakon donošenja Vidovdanskog ustava 1921. godine i uvođenja, de facto, centralističke javne uprave, upravne su općine i dalje funkcionirale prema starim propisima, odnosno ravnale su se prema zakonskom članku o uređenju općina iz 1870. godine. Uspostava apsolutizma 1929. godine i nova aministrativna organizacija zemlje odrazile su se na funkcioniranje lokalne samouprave. Istodobno, kralj je donio zakon o raspuštanju i ponovnom osnivanju općinske uprave. Oktroirani ustav iz 1931. godine nije bitno izmijenio djelokrug općinske uprave. Jedinstveni Zakon o općinama donesen je tek 1933. i bio je na snazi do raspada Kraljevine Jugoslavije 1941. godine.
Sjedišta:	Valpovo (1918 - 1941)
Djelatnost:	Upravne općine bile su najniži organ opće uprave koji je obavljao poslove iz stvarnog (naravnog) i prenesenog djelokruga. Zakonu o općinama iz 1933. djelokrug općinskih poslova uključuje: upravljanje općinskom imovinom (proračun, lokalne daće, zajmovi, upravljanje općinskim nekretninama i poduzećima), izgradnja i održavanje infrastrukture, briga za siromašne, javno zdravstvo, narodno gospodarstvo i prosvjeta. Zatim brine se za javni red i mir (policija), nadzor nad strancima i sumnjivcima, nadzor nad ugostiteljstvom, higijeničarstvo, održavanje javnih naprava, građevinski nadzor, čuvanje polja. Općine su imale i ovlasti vršiti kaznenu vlast koja nije u nadležnosti drugih organa.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Upravna općina Valpovo bila je administrativno podređena Kotarskoj oblasti (sreskom načelstvu) Osijek (1918-1920), Kotarskoj oblasti (sreskom načelstvu) Valpovo (1920-1941), Virovitičkoj županiji (1918-1924), Osječkoj oblasti (1924-1929), Savskoj banovini (1929-1939) i Banovini Hrvatskoj (1939-1941). Teritorijalno je obuhvaćala administrativno podruje trgovišta Valpovo.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Prema zakonu iz 1870, općinsku samoupravu činilo je zastupstvo ili odbor (12-24 člana), te poglavarstvo na čelu s općinskim načelnikom. Zakonom o općinama iz 1933. godine zakonodavno je uređeno da broj članova odbora, ovisno o broju stanovnika, bude od 18 do 36 odbornika. Izvršnu vlast čine općinska uprava (2-5 članova) i njezin predsjednik.