ARHiNET - "Biroservis" Rijeka

Napomena o osnivanju:	Trgovinska komora Rijeka je svojim rješenjem br. 2635 od 26.VI.1953. godine osnovala Biro za organizaciju, instruktažu i reviziju privrednih poduzeća Rijeka .
Povijest:	Područje djelovanja bila je bivša Riječka oblast, a sjedište u Rijeci, Ulica Volta br. 2. Biro je započeo radom 1.VII. iste godine a upisan je u registar ustanova sa samostalnim financiranjem Narodnog odbora grada Rijeke temeljem rješenja Uprave za prihode istog NO-a br. 4718/53 od 26.XII.1953. godine (NN 12/1954, str. IV). Biro je osnovan jer se pokazala potreba za poduzećem koje bi radnjama i poduzećima pružalo sveobuhvatnu stručnu pomoć i uslugu u cilju unaprjeđivanja njihova poslovanja. To se posebno odnosilo na male radnje koje nisu imale svoje stručne službe. Krajem 1953. objavljen je niz novih propisa iz područja gospodarstva u skladu s kojima biro više nije mogao poslovati kao ustanova sa samostalnim financiranjem te je morao biti preregistriran u poduzeće. Aktom Uprave za prihode NO-a grada Rijeke br. 1897 od 20.III.1954. godine, a na temelju rješenja Trgovinske komore Rijeka o osnivanju br. 889 od 6.III.1954. godine (NN 23/1957, str. IX), izvršeno je njegovo brisanje iz registra ustanova sa samostalnim financiranjem i istovremeno izvršen upis u registar privrednih organizacija sa snagom od 1.I.1954. Promijenjen je i naziv stvaratelja. Poduzeće je upisano u registar poduzeća i radnji Okružnog privrednog suda u Rijeci na registarskom listu br. 197/I a na osnovi rješenja istog suda br. Fi 279/54-2 od 20.VII.1954. Prijenos upisa u registar privrednih organizacija Okružnog privrednog suda u Rijeci izvršen je temeljem rješenja br. Fi-205-57-3 od 10.IV.1957. godine (NN 23/1957, str. IX). Poduzeće je uspješno poslovalo do 1956. dok je imalo dovoljno posla u svojoj osnovnoj djelatnosti, vođenju knjigovodstva i instruktaži za male radnje i druge privredne organizacije. Kad je došlo do fuzioniranja malih trgovina gubi velik dio svojih klijenata i počinje poslovati s poteškoćama, više se okreće adaptacijama, projektiranju, promidžbenoj i grafičkoj djelatnosti te postavljanju neonskih reklama. Neko vrijeme vodilo je službu plakatiranja u gradu. Osim što je njegovo poslovanje ovisilo o investicijskim mogućnostima komitenata, na dobivanje poslova značajno je utjecala konkurencija u neregistriranim obrtnicima i honorarnim knjigovođama. Na kraju je poslovalo s gubitkom te je 11.VIII.1961. na prijedlog direktora poduzeća Okružni privredni sud u Rijeci rješenjem br. L-6/61-4 pokrenuo postupak prisilne likvidacije (SL FNRJ br. 34/1961, str. I). Isti sud je rješenjem pod br. Fi-624/61-2 odredio upis prisilne likvidacije u registar poduzeća i radnji te je upis i izvršen na registarskom listu br. 546 red. br. 2. U rujnu 1962. godine završen je postupak prisilne likvidacije u cijelosti.
Sjedišta:	Rijeka
Djelatnost:	Pri osnivanju u predmetu poslovanja biro je imao: a) ukazivanje pomoći u pravilnom rukovođenju i organizaciji općeg, komercijalnog i privredno-računskog poslovanja putem usmenih i pismenih uputstava i tumačenja; b) ukazivanje pomoći u pravilnoj primjeni svih zakonskih propisa i uputstava i pružanje potrebnih informacija u vezi s njima; c) preko svojih stručnih službi pružanje pomoći u vođenju i ažuriranju knjigovodstva i izrada bilanci i završnih računa; d) analiza poslovanja poduzeća i njihova rentabiliteta i pregled završnih računa; e) revizija rada poduzeća; f) organizacija i održavanje stručnih predavanja, seminara, konzultacija ili tečajeva iz područja organizacije poduzeća i računskog poslovanja radi podizanja stručnosti kadrova; g) pružanje pravnih savjeta i pravno zastupanje u sporovima; h) pružanje poduzećima pomoći u uređenju poslovnih prostora, prikupljanje i izrada projekata za suvremeno uređenje poslovnih prostora trgovinskih poduzeća; i) unaprjeđivanje suvremene reklame, izrada i objavljivanje reklama i oglasa, reklamnih filmova i ostalog reklamnog i dekorativnog materijala; j) pomoć kod osnivanja, reorganizacije, fuzije i likvidacije poduzeća; k) vođenje knjigovodstva za manja posuzeća; l) analiza problema poslovanja poduzeća i davanje Trgovinskoj komori prijedloga za unaprjeđenje i bolju organizaciju poslovanja i usavršavanja stručnih kadrova; m) pregled tovarnih listova željezničkog i pomorskog prometa. Godine 1957. proširen je i predmet poslovanja. Uz ranije opisane poslove u svoju nadležnost stvaratelj je preuzeo i izvođenje radova na unutarnjem uređenju radnih prostora, organizaciju i uređenje izložbi, sajmova i raznih priredbi, izdavanje stručnih časopisa, novina i knjiga u cilju upoznavanja kadrova s gospodarskim problemima.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Stvaratelj je osnovan, organiziran i likvidiran temeljem Osnovnog zakona o upravljanju državnim privrednim poduzećima i višim privrednim udruženjima od strane kolektiva (SL FNRJ, br. 43/1950, ispravak u br. 47/1950), Uredbe o osnivanju preduzeća i radnji (SL FNRJ br. 51/1953, 30/1954, 47/1954, 19/1956, 3/1958), Uredbe o prestanku poduzeća i radnji (SL FNRJ br. 51/1953, ispravak u br. 8/1954) te Zakona o radnim odnosima (SL FNRJ br. 5371957).
Unutarnji ustroj / genealogija:	U početku, još kao privredna ustanova sa samostalnim financiranjem, biro je djelovao temeljem Pravilnika o radu. Biroom rukovodi radni kolektiv (sastaje se najmanje jednom u tri mjeseca), koji donosi i mijenja pravilnik o poslovanju a koji mora biti potvrđen od Trgovinske komore, predlaže predračun na odobrenje komori, donosi tarifni pravilnik koji mora biti potvrđen od komore, predlaže završni račun na odobrenje komori, stara se o pravilnoj primjeni propisa, odlučuje o podjeli sredstava i raspravlja o svim važnim pitanjima. Biroom neposredno rukovodi direktor koga imenuje Trgovinska komora, on zastupa biro i odgovoran je za njegov rad i izvršenje predračuna prihoda i rashoda. Direktor propisuje unutarnju organizaciju, postavlja i razrješuje službenike. Za uspješno obavljanje svojih poslova biro je mogao angažirati privredne stručnjake drugih poduzeća, organizacija i ustanova. Pravilnik je uredio i pitanje korisnika usluga biroa. Stalni korisnici usluga plaćali su članarinu birou, a pravilnikom su bila precizirana njihova prava iz članstva. Pravilnikom je bilo uređeno materijalno i financijsko poslovanje biroa. Nova pravila donio je radnički savjet poduzeća 26.VI.1954. godine, a odobrena su rješenjem NO grada Rijeke, Odjela za privredu, br. 18820 od 7.VII.1954. Prema podacima iz gradiva poduzeće je do 1956. bilo organizirano u četiri sektora: uprava (koja vodi poslove organizacije i instruktaže), knjigovodstvo i revizija, ekonomska propaganda (grafički poslovi, unutarnje uređenje prostorija, javna reklama i aranžiranje) i tarifno-transportna služba (kontrola transportnih dokumenata). Pravila iz 1954. prestala su vrijediti 1.IX.1959. godine kad je NO općine Stari Grad, Odjel za privredu, pod br. 02/702/2-1959 temeljem zaključka Savjeta za industriju i građevinarstvo NO-a općine od 31.VIII.1959. donio rješenje kojim se odobravaju nova pravila koja je radnički savjet poduzeća donio na sjednici održanoj 7.XII.1958. Poduzećem upravlja radni kolektiv putem radničkog savjeta i upravnog odbora. Radnički savjet bira se na godinu dana, broji petnaest članova, odlučuje o svim najvažnijim pitanjima poduzeća (donošenje normativnih akata, završnog računa, privrednog plana, izbor upravnog odbora, rasprava o izvješćima o radu, odlučivanje o financijskim pitanjima i drugo). Ako kolektiv broji manje od trideset zaposlenika, radnički savjet čine svi članovi kolektiva. Upravni odbor sastoji se od pet članova uključujući i direktora. Odgovoran je za pravilno i rentabilno poslovanje poduzeća i izvršenje godišnjeg plana. Između ostalog podnosi prijedloge na odlučivanje radničkom savjetu, odlučuje o prijemu i otkazu djelatnika na rukovodeća mjesta. Direktor se bira javnim natječajem. On organizira način rada u poduzeću i neposredno rukovodi poslovanjem, neposredno je odgovoran za primjenu propisa, zastupa poduzeće. Kolegij poduzeća je savjetodavno tijelo direktoru za sva važna pitanja u vezi poslovanja a čine ga rukovodioci pojedinih sektora. Organizacijski, poduzeće je bilo podijeljeno na tajništvo, privredno računski sektor, sektor za organizaciju, instruktažu i reviziju, sektor knjigovodstvenog servisa, sektor propagande i tehnički sektor. Tajništvo je vodilo sve opće poslove (administrativne, pravne, personalne i dr.). Privredno računski sektor vodio je sve poslove vezane za financijsko i komercijalno poslovanje. Sektor za organizaciju, instruktažu i reviziju (ima tri odnosna odjela) za potrebe privrednih organizacija izrađuje financijske i privredne elaborate, analize, revizije, sastavlja nacrte pravila i drugih propisa, daje stručne savjete i pomoć iz područja financija i organizacije poslovanja, održava stručna predavanja i seminare u vezi financijskih propisa. U njegovoj nadležnosti je izdavanje publikacija iz područja financijskog i komercijalnog poslovanja. Sektor knjigovodstvenog servisa vodi knjigovodstvo i sastavlja završne račune i periodične obračune za privredne organizacije. Sektor propagande ima odjel za turizam i ugostiteljstvo, odjel za industriju i trgovinu, grafički odjel i odjel za neonske reklame. Tehnički sektor izrađuje skice i projekte za suvremeno uređenje poslovnih prostora i objekata, izvodi ili sudjeluje u izvođenju radova te organizira gospodarske izložbe, sajmove i slične priredbe. Ima projektni odjel i odjel kalkulacije. U opisima nadležnosti pojedinih segmenata poduzeća precizirani su postupci u poslovanju i dokumentacija koja njima nastaje.
Opći kontekst:	Općenito, djelatnost „Biroservisa“ je višestruko zanimljiva za gospodarsku povijest ranijeg socijalističkog razdoblja, radi se o netipičnom subjektu za to vrijeme visoke i raznorodne kvalifikacijske strukture koji je na ograničenom, ali koje se ipak počinje razvijati, tržištu trebao nadomjestiti savjetodavnu i višu stručnu ulogu dotadašnjih administrativno-operativnih rukovodstava i direkcija, odnosno upravnih tijela. Počinje se razvijati marketing i oglašavanje s razumijevanjem njihova utjecaja na uspješnost poslovanja. Iako je u nekim razdobljima i područjima djelovanja stvaratelj imao povlašten položaj, njegovi problemi s konkurencijom sami po sebi govore o tržištu tog razdoblja.