ARHiNET - Mjesni narodni odbor Ladanje Gornje

Povijest:	Tijekom II. svjetskog rata na području bivše Jugoslavije ukidani su stari organi lokalne vlasti, a umjesto njih su u lokalnim zajednicama - selima, općinama, kotarima i okruzima - stvarani novi oblici narodne vlasti, tzv. narodni odbori. Iako u početku formirani kao oblik socijalne i političke podrške Narodnooslobodilačkoj vojsci, narodni odbori su u vrlo kratko vrijeme prerasli svoju dotadašnju funkciju i počeli poprimati obilježja lokalnih organa vlasti. Prvi organi narodne vlasti na području republike Hrvatske stvaraju se 1941. Iste godine donesena je odluka da se ovi organi označe jedinstvenim nazivom narodnooslobodilačkih odbora. Na području sjeverozapadne Hrvatske narodna vlast počinje se uspostavljati tijekom 1942. da bi 28. studenoga 1943. u Varaždinskim Toplicama kao najviši ogran vlasti na tom području bio osnovan Okružni narodnooslobodilački odbor Varaždin. Ovisno o ratnim prilikama na području okruga Varaždin osnovani su i s prekidima djelovali mjesni narodnooslobodilački odbori, koji nakon završetka rata Zakonom o promjeni naziva NOO-a (NN 3/45) mijenjaju naziv u narodne odbore. Prema odredbama Općeg zakona o narodnim odborima (SL 43/46) narodni odbori definirani su kao lokalni organi državne vlasti u administrativno-teritorijalnim jedinicama. Svaki je narodni odbor istovremeno bio i samoupravni organ za rješavanje vlastitih problema i organ državne vlasti uopće, jer je na svojem teritoriju ostvarivao zadatke općeg značaja. MNO Ladanje Gornje osnovan je 1945. godine U njegovom sastavu nalazilo se mjesto Ladanje Gornje. Viši organ javne uprave za MNO Ladanje Gornje bio je KNO Varaždin. MNO Ladanje Gornje ukida se 1949. sukladno Zakonu o administrativno teritorijalnoj podjeli (NN 29/49), a njegovo područje ulazi u sastav MNO-a Vinica.
Sjedišta:	Ladanje Gornje
Djelatnost:	Djelokrug poslova MNO-a definiran je Zakonom o narodnim odborima iz 1946. (NN 43/46) i Općim zakonom o narodnim odborima iz 1949. (SL 49/49). Zakonom o narodnim odborima (NN 43/46) definirani su temeljni i specifični zadaci MNO-a. U temeljne zadatke zajedničke svim narodnim odborima spadaju: organiziranje neposrednog sudjelovanja narodnih masa u državnoj upravi, provođenje politike bratstva i jedinstva ravnopravnih naroda, provođenje politike saveza radnog naroda grada i sela, organiziranje širokih narodnih masa na obnovi i privrednoj izgradnji zemlje, sudjelovanje u ostvarenju općedržavnog plana i izrada vlastitog privrednog plana, sudjelovanje u provedbi agrarne reforme, pomoć narodu u obrani od privredne eksploatacije, podizanje političkog i kulturnog nivoa narodnih masa, zaštita narodnog zdravlja i podizanje zdravstvene svijesti naroda, zaštita općenarodne imovine, rukovođenje i nadzor nad lokalnim ustanovama, poduzećima i organizacijama, skrb o fizičkom odgoju naroda, skrb o ravnopravnosti žena i muškaraca u svim oblastima društvenog života, provođenje u život ustavnog načela o odvajanju crkve od države i o slobodi vjerskih zajednica, skrb o punoj primjeni opće vojne obveze, zaštita građanskih sloboda i demokratskog uređenja, provođenje u život općih propisa, naređenja i smjernica viših državnih organa, ispitivanje prakse i podnošenje prijedloga višim organima državne uprave. Pored obavljanja temeljnih funkcija i zadataka, mjesni narodni odbor skrbi o ostvarivanju privrednog plana, materijalno-kulturnom podizanju mjesta, komunalnim obvezama, unapređenju obrta i mjesne industrije, kao i o pravilnoj razmjeni dobara između grada i sela. U tom cilju mjesni narodni odbori obavljaju sljedeće specifične poslove: a) u području plana: donošenje i provedba mjesnog privrednog plana i budžeta; razmatranje planova ustanova i poduzeća na svom području; prikupljanje statističkih podataka; vođenje evidencije o zadrugama i privatnim poduzećima u mjestu; b) u području poljoprivrede: upravljanje seoskim (mjesnim) pašnjacima i livadama; upravljanje mjesnim rasadnicima, veterinarskim stanicama, stanicama poljoprivrednih oruđa i materijala; briga o razvoju i unapređenju stočarstva, ratarstva, voćarstva i vinogradarstva; briga o šumama mjesnog značaja; raspodjela dodijeljenih drva; učestvovanje u izvođenju agrarne reforme i kolonizacije; suzbijanje poljske štete; c) u području komunalnog života: upravljanje mjesnim izvorima, bunarima, cisternama, vodovodom i kanalizacijom; skrb o javnoj rasvjeti; skrb o mjesnom javnom prometu; upravljanje parkovima i mjesnim kupalištima; osnivanje mjesnih ustanova kao što su obrtne radionice, brijačnice, pekarnice, hoteli, gostionice, menze i td.; upravljanje mjesnim državnim stambenim zgradama; upravljanje izgradnjom mjesta i mjesnih putova; obavljanje svih komunalnih poslova koji nisu dani u nadležnost drugim organima; d) u području trgovine i obrta: upravljanje državnim mlinovima i mjesnim sajmištima; nadzor nad zadružnim i privatnim obrtnim radionicama i trgovačkim poduzećima; određivanje norme za raspodjelu namirnica; evidencija kretanja cijena i kontrola zaliha robe; e) u području financija: donošenje mjesnog budžeta; određivanje i ubiranje mjesnih javnih davanja; ubiranje neposrednih i posrednih poreza u mjestu, kontrola izvršavanja obveza pojedinaca, zadruga i poduzeća prema državi; zaključivanje zajmova uz odobrenje vlade NR; f) u području radnih odnosa: organizacija i raspodjela ljudske radne snage za javne radove; kontrola provedbe propisa o uporabi radne snage, radnom vremenu, dohodcima, nadnicama i socijalnom osiguranju radnika; organiziranje stanova, prenoćišta i menza za radnike; g) u području narodnog prosvjećivanja: osnivanje i vođenje tečajeva čitanja i pisanja; skrb o kulturnom razvoju mjesta osnivanjem kulturnih domova, kinematografa, čitaonica i sl.; materijalno uzdržavanje osnovnih i mjesnih škola; nadzor nad upisima i pohađanjima djece osnovnih škola; h) u području socijalnog staranja i narodnog zdravlja: skrb o djeci bez roditelja, siromašnima i žrtvama fašističkog terora; osnivanje pučkih kuhinja i domova, skloništa za siromašne, dječjih vrtića i jaslica; osnivanje i upravljanje ambulantama, zdravstvenim stanicama i drugim zdravstvenim ustanovama; skrb o higijeni mjesta; upravljanje grobljima; nadzor nad privatnim liječnicima i ljekarnama i) u ostalim područjima: vođenje matičnih knjiga, sklapanje brakova; vođenje administrativnog i administrativno-kaznenog postupka u okviru svoje nadležnosti; evidencija stanovnika; prijenos pošte u mjestu u kojem nema poštanske ustanove; disciplinska vlast nad svim službenicima; nadzor nad svim društvenim organizacijama mjesnog značaja; skrb o redu i miru mjesta; sudjelovanje u provedbi izbora za sve organe državne vlasti; vođenje biračkih popisa. Zakonom iz 1949. godine MNO-ima su djelomično proširene oblasti u području plana, financija i upravljanja opće narodnom imovinom uključujući upravljanje zgradama i ostalim nekretninama u državnom vlasništvu na svom području, raspolaganje prihodima i proizvodima ostvarenim iz općenarodne imovine, rapodjelom sredstava svojih poduzeća, ubiranje mjesnog samodoprinosa, dodjeljivanje zgrada na korištenje zadružnim i društvenim organizacijama i određivanje namjene općenarodne imovine. U području privrede MNO-ima je omogućeno osnivanje poljoprivrednih, industrijskih, zanatskih, kreditnih, ugostiteljskih i drugih poduzeća, poljoprivrednih stanica, rasadnika, priplodnih stanica, stočnih ambulanta itd., a u resoru prosvjete i kulture podizanje školskih zgrada, izgradnja igrališta i drugih objekata za fiskulturu i briga o zaštiti kulturnih spomenika i prirodnih rijetkosti.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Mjesni narodni odbor predstavničko je tijelo, koje su građani s područja jednog mjesnog narodnog odbora birali na rok od dvije godine. Mjesni narodni odbor obavljao je poslove iz svoje nadležnosti neposredno na skupštini svojih odbornika (plenum) ili preko svojih izvršnih i upravnih organa. Određene poslove mjesni narodni odbor nije mogao prenijeti na izvršni odbor, nego ih je obavljao u plenumu. To su između ostalog: izbor članova izvršnog odbora, donošenje budžeta i privrednog plana, zaključivanje zajmova, osnivanje ustanova i poduzeća, donošenje statuta, izbor disciplinskog suda za službenike, donošenje odluka, poništavanje nezakonitih odluka izvršnog odbora i određivanje mjesnih poreza. Izvršni odbor bio je izvršno i upravno tijelo mjesnog narodnog odbora. Njegov rad usmjeravali su predsjednik i tajnik MNO-a koji su ujedno bili i članovi odbora. Radi razmatranja određenih pitanja i pripremanja odluka MNO-i su osnivali stalne i privremene komisije. Od 1949. MNO-i osnivaju aktive (savjete), kao stalne ili povremene pomoćne organe narodnog odbora formirane u cilju što uspješnijeg izvršavanja određenih zadataka općeg ili lokalnog značaja. Aktivi su razmatrali pojedine probleme općine, predlagali narodnom odboru mjere za rješenje problema i neposredno sudjelovali u izvršenju istih. Administrativno poslovanje MNO-a usmjeravao je i usklađivao tajnik pod nadzorom predsjednika narodnog odbora. Raspored poslova nije obavljan prema granama upravne djelatnosti, već je većina spisa evidentirana u općem urudžbenom zapisniku i zajednički odlagana. NOK Varaždin je na sjednici 22. travnja 1948. donio odluku da se za svaki MNO oformi matično područje i da se u svakom matičnom centru postavi matičar koji je kod manjih MNO-a vodio i administrativne poslove.