Facebook
Naziv: Mjesni narodni odbor Sračinec
Vrsta entiteta: pravna osoba
Razdoblje: 1945 - 1952
Povijesni nazivi: Mjesni narodnooslobodilački odbor Sračinec (1945 - 1945) (hrvatski)
Mjesni narodni odbor Sračinec (1945 - 1952) (hrvatski)
Aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
Povijest: U manje mjesne narodne odbore koji su djelovali na području kotara Varaždin ubrajaju se: MNO Babinec, MNO Bartolovec, MNO Ladanje Gornje, MNO Sračinec i MNO Vidovec. Svi ovi narodni odbori osnovani su 1945. godine, a ukinuti su 1952. temeljem Zakona o podjeli NRH na kotare, gradove i općine (NN 16/1952), osim MNO Ladanje Gornje koji je ukinut 1950. na temelju Zakona o administrativno-teritorijalnoj podjeli NRH (NN 27/50) i pripojen MNO Vinica. Svim ovim mjesnim narodnim odborima viši organ uprave bio je Kotarski narodni odbor Varaždin.
U sastavu MNO Sračinec 1945. je mjesto Sračinec, a 1950. prema Zakonu o administrativno-teritorijalnoj podjeli NRH (NN 27/1950) pripaja mu se područje ukinutog MNO Svibovec, a to su mjesta Svibovec i Svibovec-marof.
Sjedišta: Sračinec
Djelatnost: Djelokrug poslova MNO-a definiran je Zakonom o narodnim odborima iz 1946. (NN 43/46) i Općim zakonom o narodnim odborima iz 1949. (SL 49/49). Zakonom o narodnim odborima (NN 43/46) definirani su temeljni i specifični zadaci MNO-a. U temeljne zadatke zajedničke svim narodnim odborima spadaju: organiziranje neposrednog sudjelovanja narodnih masa u državnoj upravi, provođenje politike bratstva i jedinstva ravnopravnih naroda, provođenje politike saveza radnog naroda grada i sela, organiziranje širokih narodnih masa na obnovi i privrednoj izgradnji zemlje, sudjelovanje u ostvarenju općedržavnog plana i izrada vlastitog privrednog plana, sudjelovanje u provedbi agrarne reforme, pomoć narodu u obrani od privredne eksploatacije, podizanje političkog i kulturnog nivoa narodnih masa, zaštita narodnog zdravlja i podizanje zdravstvene svijesti naroda, zaštita općenarodne imovine, rukovođenje i nadzor nad lokalnim ustanovama, poduzećima i organizacijama, skrb o fizičkom odgoju naroda, skrb o ravnopravnosti žena i muškaraca u svim oblastima društvenog života, provođenje u život ustavnog načela o odvajanju crkve od države i o slobodi vjerskih zajednica, skrb o punoj primjeni opće vojne obveze, zaštita građanskih sloboda i demokratskog uređenja, provođenje u život općih propisa, naređenja i smjernica viših državnih organa, ispitivanje prakse i podnošenje prijedloga višim organima državne uprave.
Pored obavljanja temeljnih funkcija i zadataka, mjesni narodni odbor skrbi o ostvarivanju privrednog plana, materijalno-kulturnom podizanju mjesta, komunalnim obvezama, unapređenju obrta i mjesne industrije, kao i o pravilnoj razmjeni dobara između grada i sela. U tom cilju mjesni narodni odbori obavljaju sljedeće specifične poslove:
a) u području plana: donošenje i provedba mjesnog privrednog plana i budžeta; razmatranje planova ustanova i poduzeća na svom području; prikupljanje statističkih podataka; vođenje evidencije o zadrugama i privatnim poduzećima u mjestu;
b) u području poljoprivrede: upravljanje seoskim (mjesnim) pašnjacima i livadama; upravljanje mjesnim rasadnicima, veterinarskim stanicama, stanicama poljoprivrednih oruđa i materijala; briga o razvoju i unapređenju stočarstva, ratarstva, voćarstva i vinogradarstva; briga o šumama mjesnog značaja; raspodjela dodijeljenih drva; učestvovanje u izvođenju agrarne reforme i kolonizacije; suzbijanje poljske štete;
c) u području komunalnog života: upravljanje mjesnim izvorima, bunarima, cisternama, vodovodom i kanalizacijom; skrb o javnoj rasvjeti; skrb o mjesnom javnom prometu; upravljanje parkovima i mjesnim kupalištima; osnivanje mjesnih ustanova kao što su obrtne radionice, brijačnice, pekarnice, hoteli, gostionice, menze i td.; upravljanje mjesnim državnim stambenim zgradama; upravljanje izgradnjom mjesta i mjesnih putova; obavljanje svih komunalnih poslova koji nisu dani u nadležnost drugim organima;
d) u području trgovine i obrta: upravljanje državnim mlinovima i mjesnim sajmištima; nadzor nad zadružnim i privatnim obrtnim radionicama i trgovačkim poduzećima; određivanje norme za raspodjelu namirnica; evidencija kretanja cijena i kontrola zaliha robe;
e) u području financija: donošenje mjesnog budžeta; određivanje i ubiranje mjesnih javnih davanja; ubiranje neposrednih i posrednih poreza u mjestu, kontrola izvršavanja obveza pojedinaca, zadruga i poduzeća prema državi; zaključivanje zajmova uz odobrenje vlade NR;
f) u području radnih odnosa: organizacija i raspodjela ljudske radne snage za javne radove; kontrola provedbe propisa o uporabi radne snage, radnom vremenu, dohodcima, nadnicama i socijalnom osiguranju radnika; organiziranje stanova, prenoćišta i menza za radnike;
g) u području narodnog prosvjećivanja: osnivanje i vođenje tečajeva čitanja i pisanja; skrb o kulturnom razvoju mjesta osnivanjem kulturnih domova, kinematografa, čitaonica i sl.; materijalno uzdržavanje osnovnih i mjesnih škola; nadzor nad upisima i pohađanjima djece osnovnih škola;
h) u području socijalnog staranja i narodnog zdravlja: skrb o djeci bez roditelja, siromašnima i žrtvama fašističkog terora; osnivanje pučkih kuhinja i domova, skloništa za siromašne, dječjih vrtića i jaslica; osnivanje i upravljanje ambulantama, zdravstvenim stanicama i drugim zdravstvenim ustanovama; skrb o higijeni mjesta; upravljanje grobljima; nadzor nad privatnim liječnicima i ljekarnama
i) u ostalim područjima: vođenje matičnih knjiga, sklapanje brakova; vođenje administrativnog i administrativno-kaznenog postupka u okviru svoje nadležnosti; evidencija stanovnika; prijenos pošte u mjestu u kojem nema poštanske ustanove; disciplinska vlast nad svim službenicima; nadzor nad svim društvenim organizacijama mjesnog značaja; skrb o redu i miru mjesta; sudjelovanje u provedbi izbora za sve organe državne vlasti; vođenje biračkih popisa.
Zakonom iz 1949. godine MNO-ima su djelomično proširene oblasti u području plana, financija i upravljanja opće narodnom imovinom uključujući upravljanje zgradama i ostalim nekretninama u državnom vlasništvu na svom području, raspolaganje prihodima i proizvodima ostvarenim iz općenarodne imovine, rapodjelom sredstava svojih poduzeća, ubiranje mjesnog samodoprinosa, dodjeljivanje zgrada na korištenje zadružnim i društvenim organizacijama i određivanje namjene općenarodne imovine. U području privrede MNO-ima je omogućeno osnivanje poljoprivrednih, industrijskih, zanatskih, kreditnih, ugostiteljskih i drugih poduzeća, poljoprivrednih stanica, rasadnika, priplodnih stanica, stočnih ambulanta itd., a u resoru prosvjete i kulture podizanje školskih zgrada, izgradnja igrališta i drugih objekata za fiskulturu i briga o zaštiti kulturnih spomenika i prirodnih rijetkosti.
Unutarnji ustroj / genealogija: Mjesni narodni odbor predstavničko je tijelo, koje su građani s područja jednog mjesnog narodnog odbora birali na rok od dvije godine. Mjesni narodni odbor obavljao je poslove iz svoje nadležnosti neposredno na skupštini svojih odbornika (plenum) ili preko svojih izvršnih i upravnih organa. Određene poslove mjesni narodni odbor nije mogao prenijeti na izvršni odbor, nego ih je obavljao u plenumu. To su između ostalog: izbor članova izvršnog odbora, donošenje budžeta i privrednog plana, zaključivanje zajmova, osnivanje ustanova i poduzeća, donošenje statuta, izbor disciplinskog suda za službenike, donošenje odluka, poništavanje nezakonitih odluka izvršnog odbora i određivanje mjesnih poreza. Izvršni odbor bio je izvršno i upravno tijelo mjesnog narodnog odbora. Njegov rad usmjeravali su predsjednik i tajnik MNO-a koji su ujedno bili i članovi odbora.
Radi razmatranja određenih pitanja i pripremanja odluka MNO-i su osnivali stalne i privremene komisije. Od 1949. MNO-i osnivaju aktive (savjete), kao stalne ili povremene pomoćne organe narodnog odbora formirane u cilju što uspješnijeg izvršavanja određenih zadataka općeg ili lokalnog značaja. Aktivi su razmatrali pojedine probleme općine, predlagali narodnom odboru mjere za rješenje problema i neposredno sudjelovali u izvršenju istih. Administrativno poslovanje MNO-a usmjeravao je i usklađivao tajnik pod nadzorom predsjednika narodnog odbora. Raspored poslova nije obavljan prema granama upravne djelatnosti, već je većina spisa evidentirana u općem urudžbenom zapisniku i zajednički odlagana. NOK Varaždin je na sjednici 22. travnja 1948. donio odluku da se za svaki MNO oformi matično područje i da se u svakom matičnom centru postavi matičar koji je kod manjih MNO-a vodio i administrativne poslove.
Stvaratelji: (1945 - 1952)
Arhivsko gradivo: 1. fond/ HR-DAVŽ-700 Mjesni narodni odbori s područja kotara Varaždin (stvaratelj)
Identifikator: HR-DAVŽ/S - 27897
Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa: izmijenjena inačica
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica