Facebook
Naziv: Mjesni narodni odbor Kuna
Vrsta entiteta: pravna osoba
Razdoblje: 1945 - 1952
Povijesni nazivi: Mjesni narodnooslobodilački odbor Kuna (1945 - 1946) (hrvatski)
Aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
Povijest: Narodnooslobodilački odbor (NOO) za općinu Kunu se spominje 1943. kao jedan od općinskih odbora pri Kotarskom NOO Pelješac. Tada su to bila ilegalna tijela Narodnooslobodilačke vlasti na teritoriju NDH s jakim talijanskim utjecajem. Po talijanskoj kapitulaciji u rujnu 1943., Pelješac se privremeno oslobodio te su ovi odbori postali legalni organi narodne vlasti. No, već krajem listopada i početkom studenog 1943. njemačka vojska zauzima Pelješac te se ponovno uspostavlja civilna vlast NDH. Poslije će se obnoviti ilegalno djelovanje Općinskog narodnooslobodilačkog odbora u Kuni. Spominje se u lipnju 1944. s 5 članova, a u srpnju počinje slati dopise. U rujnu 1944. Narodnooslobodilačka vojska oslobađa Pelješac te i u Kuni Općinski NOO započinje s punim legalnim radom. U njegovom sastavu djeluju Mjesni NOO Kuna, Potomje, Pijavičino, Oskorušno i Županje selo. U veljači 1945. prestaje s radom Općinski NOO Kuna te se na dijelu njegove nadležnosti (bez teritorija Potomja i Pijavičinog) uspostavlja djelovanje sljednika - Mjesnog narodnooslobodilačkog odbora Kuna. Od 1946. ustalio se naziv Mjesni narodni odbor Kuna. Najava ukidanja mjesnih narodnih odbora pokrenula je javnu raspravu o formiranju općine. Koncem 1951. proveden je plebiscit o sjedištu buduće općine (Kuna ili Potomje). Zakonom o podjeli NRH na kotare, gradove i općine 1952. (NN, br. 16/52) Kuna je podignuta na razinu općine te je konstituiran Narodni odbor općine Kuna.
Sjedišta: Kuna Pelješka
Djelatnost: Mjesni narodni odbor je imao važnu ulogu u obnovi ratom porušene Kune i okolnih sela. Organizirao je obnovu porušenih kuća, gradnju i popravak cesta (Kuna-Oskorušno, Kuna-Pijavičino, Crkvice-Tudorac, Oskorušno-Trpanj...). Pokrenuo je elektrifikaciju. Pokrenuo se i prosvjetni rad u školama uređenjem školskih prostorija; kulturno-društveni rad reaktivacijom i osnivanjem čitaonica, izgradnjom domova kulture (Oskorušno) i podizanjem kinematografa (Kuna). Organizirao je racioniranu podjelu namirnica (tekstila, kože, obuće, emajla, kaustike). Rješavao je stambena pitanja. Nadzirao je gradnju na svojem području i izdavao odobrenja po ovom pitanju. Organizirao je otkup vina, stoke i vune. Upravljao je mlinovima za ulje preko povjerenika. Brinuo se o javnom redu, šumskom dobru preko izabranog lugara. Organizirao je slanje radnika na sječu šume u Gorskom kotaru. Poticao je uspostavu autobusne linije (1949.), razvoja ugostiteljstva i obrta (pitanje otvaranja restorana, mesarske radnje). Bavio se socijalnom skrbi. Narodu su se prenosili i objašnjavali dekreti viših instanci vlasti. Kuna je bila isključivo poljoprivredna-vinogradarska općina. Odbor je uložio znatnu energiju u razvoju vinogradarstva. Okosnicu gospodarstva predstavljala je Poljoprivredna zadruga „Kuna“, čiji je rad usmjeravao Mjesni narodni odbor. U Kuni je djelovala i manja Potrošna zadruga koja je preuzimala i distribuirala racioniranu robu i namirnice za područje Odbora. Odbor je od 1949. predvodio počecima kolektivizacije (Seljačka radna zadruga „Budućnost“ u Kuni i „Napredak“ u Županjem selu), koji se nisu uspješno razvijali. Prihodi su se punili preko poreza i samodoprinosa mještana, koji su se ulagali u infrastrukturne projekte. Mjesni narodni odbor je djelovao putem sjednica – sastanaka i konferencija.
Nadležnost / Izvori ovlasti: Teritorijalno je pokrivao uz središnje naselje Kunu sa zaseocima Zaguine, Hilići i Tudorac, i naselja: Oskorušno sa zaseokom Zagruda, Osobjava, Županje selo, Donja Banda sa zaseocima Golubinica, Košarni dol i Zakotorac. Prema popisu stanovništva 1948., ovo područje je brojilo oko 964 stanovnika, a središnja Kuna je bilo i najveće naselje (337 stanovnika). Stvarnost samouprave je bila značajno ograničena nadležnostima Kotarskog narodnog odbora, ali i malim novčanim sredstvima Odbora. Djelovao je uglavnom po nalozima i dekretima viših vlasti.
Unutarnji ustroj / genealogija: Na čelu Mjesnog narodnog odbora nalazi se predsjednik koji rukovodi njegovim radom. Ovo je tijelo jedinstveno sve do 1949. kada se prema novom Zakonu o narodnim odborima dijeli na Plenum i Izvršni odbor. Članovi odbora su tajnik i pročelnici pojedinih upravnih odsjeka. Neki su zaduženi i za djelovanje dva odsjeka. To u praksi nije funkcioniralo pa se u izvještajima uglavnom ukazivalo na njihov nerad. U medijima će se isticati kako samo rade predsjednik i tajnik (S. „Sa puta po Pelješcu“, Slobodna Dalmacija 14.9.1950., str. 3.). U sklopu odbora uz tajništvo/tajnika djeluju pomoćna tijela - odsjeci. Godine 1945. djeluju financijski, prehrambeni, građevni, prometni, upravni, socijalno-zdravstveni, odsjek narodnog gospodarstva. Iz potonjeg su se te 1945. formirali odsjek poljoprivrede i šumarstva, obrta i industrije, trgovine i opskrbe. Od 1946. djeluje i privredni odsjek. Godine 1949. formiran je i komunalni odsjek. Na papiru su još postojali odsjeci radne snage, obnove, otkupa i stambenih pitanja. Na čelu tih odsjeka stoje pojedini odbornici, neki i na čelu 2 odsjeka. No, uglavnom je to bilo samo na papiru, a sav rad je obavljao referent. Godine 1947. formiran je pri odboru Savjet građana za privrednu granu kao savjetodavni organ vlasti. No, čini se da on nije bio aktivan pa je u travnju 1950. nanovo formiran Savjet građana. Čini se da je u početku djelovao isključivo opći savjet, a poslije su se formirali zasebni savjet za poljoprivredu, narodno prosvjećivanje, za komunalna pitanja i lokalne radove, za radnu snagu, socijalno-zdravstveno staranje. Oni i dalje nisu funkcionirali pa se u listopadu 1950. popunio njihov sastav i formirao novi savjet za financijska pitanja. Zasebni savjeti su profunkcionirali tek 1951., no sveukupno nisu bili pretjerano aktivni. Stalni pomoćni organi ovog odbora bile su i komisije (Komisija za prekršaje). Mjesni narodni odbor je uspostavljao rad i privremenih odbora i komisija poput Komisije za obnovu naselja, Komisije za popis pučanstva, Komisije za popis vina, za popis stoke i voćnih stabala, za put u Zagrudi, Komisije za otkup stoke, Komisije za poljoprivredu, za prosvjetu, za razrez poreza, za procjenu uroda maslina, Odbor za elektrifikaciju, Disciplinska komisija, Komisija za raspodjelu pomoći organizacije KER...
Stvaratelji: (1945 - 1947) (Najprije se zvao Kotarski narodnooslobodilački odbor Pelješac-Mljet. U ožujku 1946. je ukinut. U prosincu 1946. ustanovljen je Kotarski narodni odbor Pelješac, a od veljače 1947. stvarno postaje nadležan. Ukinut je u srpnju 1947.)
(1947 - 1952)
(1943 - 1945)
(1952 - 1955)
Napomena o vezama: Od ožujka 1946. do veljače 1947. više tijelo je Kotarski narodni odbor Dubrovnik.
Identifikator: HR-DADU-SCKL/S - 28110
Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 1. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 1999.
Status zapisa: konačan zapis
Podrobnost: puni
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica