Facebook
Naziv: Mjesni narodni odbor Potomje
Vrsta entiteta: pravna osoba
Razdoblje: 1945 - 1952
Aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
Povijest: Mjesni narodnooslobodilački odbor Potomje osnovan je sredinom 1942. Tada je njihov rad bio ilegalan na području NDH s jakim talijanskim utjecajem. Nakon talijanske kapitulacije u rujnu 1943., NOO-i su na Pelješcu postali legalna narodna vlast. No, već krajem listopada i početkom studenog 1944. njemačka vojska zauzima Pelješac te su se narodnooslobodilački odbori ponovno aktivirali u ilegali. Nakon oslobađanja Pelješca u rujnu 1944. moglo se prići konstituiranju Mjesnog narodnog odbora Potomje. Novoizabrani odbor je započeo s radom u veljači 1945. Prema popisu stanovništva 1948., područje mjesnog narodnog odbora Potomje brojilo je oko 1047 stanovnika, a središnje Potomje je bilo i najveće naselje (331 stanovnik). Zakonom o podjeli NRH na kotare, gradove i općine 1952. (NN, br. 16/52) ukinuti su mjesni narodni odbori, pa tako i potomski. Odluka o njegovom ukidanju i podizanju susjedne Kune na razinu općine, izazvala je demonstracije kod mještana. Naknadnom kotarskom odlukom i Potomje je 1953. uzdignuto na općinski rang te je konstituiran Narodni odbor općine Potomje.
Sjedišta: Potomje (Pelješac)
Djelatnost: Mjesni narodni odbor je imao važnu ulogu u pokretanju gospodarskog i društvenog života u Potomju i okolnim naseljima nakon rata. Organizirao je i potpomagao obnovu porušenih kuća, naročito u najstradalijem Pijavičinu, gradnju ceste prema Trpnju (uz rad njemačkih zarobljenika) između Potomja i Prizdrine, Prizdrine i Županja Sela, Pijavičina i Kune, održavanje prometnica, izgradnju lukobrana u Podobuču. Godine 1948. donio je odluku od gradnji Zadružnog doma, koja se i realizirala sljedeće godine. Pokrenuo se i prosvjetni rad u školama, a poslije se Odbor brinuo i za nabavku nastavnih sredstava. Pokrenuo je i kulturno-društveni rad reaktivacijom i osnivanjem čitaonica. Organizirao se rad na zemlji onih koji su bili u zbjegu i boraca u ratu, javni radovi uz dobrovoljce i kuluk, racioniranu podjelu namirnica, tekstila i pomoći UNRRA-e. Rješavao je stambena pitanja, dijelio stanove i terene za gradnju kuća. Nadzirao je gradnju na svojem području i izdavao odobrenja po ovom pitanju. Organizirao je otkup vina, stoke i vune. Izricao je kazne za šumske prekršaje. Narodu su se prenosili i objašnjavali dekreti viših instanci vlasti. Potomje je bila isključivo poljoprivredna-vinogradarska općina. Okosnicu gospodarstva predstavljala je Vinarska zadruga „Dingač“, čijim je radom upravljao Mjesni narodni odbor. U Potomju je djelovala i manja Potrošna / Nabavno-prodajna zadruga koja je trebala preuzeti distribuciju robe i namirnica za područje Odbora. Odbor je od 1949. predvodio počecima kolektivizacije osnivanjem Seljačkih radnih zadruga. I po ostalim mjestima Odbora su se formirale zadruge Stvarnost samouprave je bila značajno ograničena nadležnostima Kotarskog narodnog odbora, ali i malim novčanim sredstvima Odbora. Tako nije bilo sredstava za plaću referenta i tajnika, te je neko vrijeme njima honorare isplaćivala sveprisutna zadruga „Dingač“. Zadruge su trebale snositi i potpune troškove investicije Zadružnog doma. Prihodi su se punili preko poreza i samodoprinosa mještana, koji su se ulagali u infrastrukturne projekte. U planovima Odbora na prvom mjestu se uvijek nalazila vinova loza, od koje je ovaj kraj živio. Naposlijetku, intenzivan rad u vinogradima nije dopuštao odbornicima intenzivniji društveno-politički rad pa je na sjednicama bilo podosta samokritike na račun zalaganja odbora i pojedinih odbornika. Mjesni narodni odbor je djelovao putem sjednica – sastanaka i konferencija.
Nadležnost / Izvori ovlasti: Mjesni narodni odbor Potomje je teritorijalno pokrivao uz središnje naselje Potomje i naselja: Trstenik, Prizdrina-Zakamenje, Pijavičino te Borje-Podobuče. Prema Općem zakonu o narodnim odborima iz 1946. mjesni narodni odbori se staraju o ostvarenju poljoprivrednog plana, materijalno-kulturnom podizanju mjesta, rukovođenju komunalnim zadacima, unapređenju obrta i mjesne industrije. U njihovu nadležnost su stavljeni i poslovi radnih odnosa, narodne prosvjete, socijalnog staranja i zdravlja, matičarstva... Novim zakonom iz 1949. uz navedene poslove iz 1946. naglašeno je upravljanje općenarodnom imovinom, poslovi lokalne privrede. Dana im je mogućnost osnutka poduzeća. Novi zakon je naznačio početak decentralizacije koja će se nastaviti 1952.
Unutarnji ustroj / genealogija: Na čelu Mjesnog narodnog odbora nalazi se predsjednik koji rukovodi njegovim radom. Ovo je tijelo jedinstveno sve do 1949. kada se prema novom Zakonu o narodnim odborima dijeli na Plenum i Izvršni odbor. U sklopu odbora djeluju pomoćna tijela. Od veljače 1945. djelovali su gospodarski i financijski odsjek, socijalni i prehrambeni, prosvjetno-propagandni, zdravstveni i tehničko-saobraćajni odsjek. Na njihovom čelu su se nalazili pročelnici. Od kolovoza 1945. su navedeni sljedeći odsjeci: socijalni odsjek, odsjek trgovine, obrta i industrije, gospodarski, prosvjetni, tehničko-prometni i zdravstveni. S novim sazivom od 1947. u sklopu Odbora djeluju aktivi: financijski, građevinski, trgovina i opskrba, poljoprivreda i šumarstvo, kulturno-prosvjetni i ribarski. Na čelu svakog aktiva nalazio se rukovoditelj. Od 1950. su se pri odboru formirali i Savjeti građana kao savjetodavni organi vlasti – za poljoprivredu, prosvjetu, zdravstveni i ribarski savjet. Naknadno su se 1951. ovi savjeti reorganizirali – savjet za poljoprivredu, financije, prosvjetu, zdravstvo, uređenje puteva i mjesta. Mjesni narodni odbor je uspostavljao rad i privremenih pomoćnih tijela – odbora i komisija poput Odbora za gradnju puta, Komisije za obnovu naselja, Komisije za rad, Komisije za procjenu vina, za ustanovljenje jedinica i kupona u Potrošnoj zadruzi, Komisije za otkup stoke.
Stvaratelji: (1947 - 1952)
(1945 - 1947) (Najprije se zvao Kotarski narodnooslobodilački odbor Pelješac-Mljet. U ožujku 1946. je ukinut. U prosincu 1946. ustanovljen je Kotarski narodni odbor Pelješac, a od veljače 1947. stvarno postaje nadležan. Ukinut je u srpnju 1947.)
(1952 - 1953)
(1945 - 1952)
Napomena o vezama: Nadležna viša instanca upravne vlasti ovog tijela je najprije Kotarski Narodnooslobodilački odbor Pelješac-Mljet (najprije sa sjedištem u Janjini do svibnja 1945., a potom u Stonu). U veljači/ožujku 1946. ukinut je kotar Pelješac-Mljet te je veći dio Pelješca s područjem Mjesnog narodnog odbora Potomje pripao u nadležnost Kotarskog narodnog odbora u Dubrovniku. Odlukom o osnivanju kotara Pelješac iz kraja prosinca 1946. Mjesni narodni odbor Potomje potpao je pod nadležnost Kotarskog narodnog odbora Pelješac. Taj se odnos počeo konzumirati (preko prepiske) od 19. veljače 1947. No, ovaj je kotar ubrzo ponovno ukinut Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli Narodne Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 60/1947.) te je u srpnju 1947. ulogu nadređenog tijela preuzeo Kotarski narodni odbor Korčula. Osjeća se promjena jer novo nadležno tijelo intenzivnije nadgleda rad mjesnih odbora, redovito šalje svoje izaslanike na sjednice ovog tijela, upućuje, savjetuje, ispravlja. Mjesni narodni odbor Potomje se obraća i višoj instanci – Okružnom NOO-u Dubrovnik (jednom prigodom prokazujući rad nadređenog Kotarskog NOO). Odbor se obraća dopisima i Oblasnom NO u Splitu. U početku se sastanci često održavaju s mjesnom organizacijom Jedinstvene narodnooslobodilačke fronte (JNOF), ali i s drugim društveno-političkim organizacijama u mjestu.
Identifikator: HR-DADU-SCKL/S - 28111
Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa: konačan zapis
Podrobnost: puni
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica