ARHiNET - Mjesni narodni odbor Parčić

Povijest:	Zakonom o administrativno teritorijalnoj podjeli NRH od 28. lipnja 1947. godine Mjesni narodni odbor Parčići je u sastavu Kotara Benkovac. Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli NRH od 31. svibnja 1950. području MNO-a Parčići pridružuje se područje MNO-a Bjelina.
Djelatnost:	Opći zakon o narodnim odborima koji je donesen 1946. u čl. 25 donosi temeljne zadatke svih narodnih odbora, a u čl. 26 zadatke, djelatnosti i nadležnost mjesnoga narodnoga odbora. Ti se zadaci ističu i u čl. 30. i 31. Općeg zakonu o narodnim odborima iz 1949. Osnovni zadatci narodnih odbora bili su podsticanje i organiziranje neposrednog sudjelovanja narodnih masa državnoj upravi, provođenje nacionalne politike, suzbijanje uspostavljanja privilegija po rođenju, položaju, imovinskom stanju i stupnju obrazovanja, upravljanje društveno-ekonomskim životom na svome području, zaštitu narodnoga zdravlja, čuvanje i unapređenje općenarodne imovine, poticanje ravnopravnosti žena s muškarcima u svim područjima života, podnošenje višim tijelima državne uprave prijedloga utemeljenim na lokalnom iskustvu i drugo.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Mjesni narodni odbori vrše poslove planiranja u oblasti poljoprivrede, komunalnog života, trgovine i obrta, financija, radnih odnosa, narodnog prosvjećivanja te u oblasti socijalne skrbi i narodnog zdravlja.Mjesni narodni odbor raspravlja o poslovima koji su od neposrednog interesa za mjesto, uređenje putova, bunara, čistoće, javnih objekata, upravljali su općenarodnom imovinom danom naselju na korištenje i vrše druge poslove određene statutom. Mjesni narodni odbor saziva u zakonom predviđenom roku mjesni zbor birača, kome polaže račune. Zbor birača saziva se u cilju razmatranja pitanja, koja se odnose na život sela, odnosno mjesta i na rad mjesnog narodnog odbora. Na zboru birača mogu se raspravljati pitanja od interesa i značaja za život kotara, okruga, oblasti NRH i FNRJ.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Mjesni narodni odbor predstavljali su predsjednik i tajnik, koji su neposredno rukovodili administracijom i pojedinim granama uprave. Za provedbu zaključaka i drugih odluka brinuo se Izvršni odbor. Izvršni i upravni organi narodnih odbora, osim u manjim selima, jesu izvršni odbori. Izvršni odbor čine predsjednik, po potrebi potpredsjednik, tajnik i članovi. Izvršni organi manjih sela su predsjednik i tajnik. Izvršni odbori za svoj rad polažu račun svom narodnom odboru te izvršavaju odluke, uputstva i rješenja svog narodnog odbora. Mjesni narodni odbor u svom sastavu nije imao povjerenstva ili odjele, ali je mogao osnivati komisije za izvršavanje određenih vrsta poslova. Funkciju vlasti provodio je preko svojih sjednica na kojima je raspravljao o zaključcima zborova birača, provedbi uputstava i odluka viših organa vlasti, te o drugim bitnim pitanjima za razvoj naselja.
Opći kontekst:	Nakon proglašenja FNRJ 29. studenoga 1945. godine donesen je 31. siječnja 1946. prvi Ustav, a 8. svibnja iste godine i Opći zakon o narodnim odborima koji su ozakonili narodne odbore kao osnovne organe vlasti nove državne organizacije. Ustavom NR Hrvatske od 18. siječnja 1947. godine u Hrvatskoj su ozakonjeni narodni odbori kao najviši organi državne vlasti na lokalnoj razini. Narodni odbori ostvaruju na svojemu području zadatke od općeg značaja, rukovode radom podčinjenih tijela uprave, privredom i kulturom, osiguravaju zaštitu javnoga poretka, ispunjavanje zakona i zaštitu prava građana, utvrđuju budžet i privredni plan, upravljaju općenarodnom imovinom, kao i poduzećima i ustanovama lokalnoga značaja. Novim Općim zakonom o narodnim odborima od 6.lipnja 1949. godine narodni odbori su određeni kao lokalni organi državne vlasti u administrativno-teritorijalnim jedinicama te se donose izmjene i dopune Općega zakona o narodnim odborima iz 1946. godine. Istodobno se donosi Ukaz o promjeni administrativno-teritorijalne podjele NRH. Uslijedilo je donošenje Zakona o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske od 9. travnja 1949. godine i Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske od 31. svibnja 1950. godine. Mjesni narodni odbori osnivali su se u manjim selima i mjestima kao sljednici bivših mjesnih ureda i kao najniža administrativno-teritorijalna jedinica u strukturi vlasti. Nadležnost i djelokrug, prava i obveze, unutarnje ustrojstvo te međusobni odnos prema višim organima vlasti bili su definirani Općim zakonom o narodnim odborima 1946. i 1949. godine. Zakonom o podjeli NRH na kotare, gradove, gradske općine i općine od 24. travnja 1952. godine ukidaju se mjesni narodni odbori i osnivaju se narodni odbori općina.