ARHiNET - Kotarsko poglavarstvo Lošinj

Povijest:	Stvaratelj je osnovan tijekom procesa obnove austrijskog sustava lokalne uprave u Primorju nakon sloma francuske vlasti u Ilirskim pokrajinama u jesen 1813. S radom je započeo krajem 1814. kao Kotarsko povjereništvo Lošinj na lošinjskom dijelu bivše venecijanske Cresko - osorske knežije. Gotovo istovremeno s osnivanjem stvaratelja otok Lošinj je iz djelokruga provizornog gubernija za Dalmaciju prešao pod vlast Okružnog poglavarstva u Rijeci. Nakon ukidanja potonjeg 1822. dolazi pod provizorno upravno okružje sa sjedištem u Pazinu te 1825. pod Istarsko okružje, jedinstveno pokrajinsko upravno tijelo za čitavu Istru. Tu ostaje do njegova ukidanja krajem 1860. da bi 1861. ušao u sastav Markgrofovije Istre. U sudskim stvarima bio je od 1816. do 1822. podređen Građanskom i krivičnom sudu 1. stupnja u Rijeci, a od 1822. do 1850. Gradskom i pokrajinskom sudu u Rovinju. Prestaje postojati s propašću Austro - Ugarske monarhije u studenom 1918. Stvaratelj je od 1814. do 1850. djelovao kao kotarsko povjerenstvo, od 1850. do 1854. kao kotarsko poglavarstvo, od 1854. do 1868. kao mješoviti kotarski ured s upravnim i sudskim funkcijama te od 1868. do kraja 1918. ponovno kao isključivo upravno kotarsko poglavarstvo.
Sjedišta:	Mali Lošinj (1814 - 1918)
Djelatnost:	Od osnivanja 1814. do 1850. stvaratelj je bio nadležan za prvostupanjske upravne poslove te za neke sudske poslove (poglavito ostavinske, pupilarne te istrage) kao delegirani sud zemaljskih vlasti. Sudski djelokrug gubi 1850. i ponovno dobiva 1854. od kada je djelovao kao kotarski ured. Upravni djelokrug je uključivao sljedeće poslove: nadzor nad radom glavnih općina i podopćina (od 1850. samoupravnih općina), skrb o sprovedbi odredbi i propisa viših organa, nadzor nad sigurnošću odnosno javnim redom i mirom, pomoć oko ubiranja poreza na svom teritoriju, obavljanje nekih vojnih poslova (novačenje, potraga vojnih bjegunaca, skrb za vojne invalide, itd.), zdravstvenu zaštitu stanovništva (cijepljenje, kontrola zaraznih bolesti, primaljstvo, itd.), izdavanje dozvola za obrt i trgovinu, popravak i gradnju cesta i drugih javnih objekata uključivo i vjerske objekte, nadzor nad radom škola i crkava, nadzor nad poslovima ribarstva i pomorstva, sanitetsku kontrolu luka odnosno lučkih uprava, itd. Stvaratelj je obavljao i brojne neupravne administrativne poslove, najviše u svezi prikupljanja podataka za potrebe viših instanca te posredovanje obavijesti i uputa prema svojim podanicima. Od 1868. kotarska poglavarstva preuzimaju i djelokrug ukinutih okružnih poglavarstava, poglavito ubiranje izravnih poreza i stvari iz područja graditeljstva. U područnom smislu stvaratelj je od 1814. do 1854. bio nadležan za područje sudbenih kotara Krk, Cres i Lošinj, potom od 1854. do 1868. kao Kotarski ured samo za područje otoka Lošinja. Godine 1868. ponovno postaje nadležan za tri kvarnerska otoka (Cres, Krk i Lošinj) i takva situacija traje do 1905. kada otok Krk dobiva samostalnu kotarsku ekspozituru. Nakon toga do 1918. nije više bilo promjena u područnoj nadležnosti stvaratelja.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Od 1814. do 1850. stvarateljeve je upravne poslove vodio kotarski povjerenik (Bezirkskommissar), a sudske kotarski sudac (Bezirksrichter). Nije poznato koji su bili njihovi stručni i pomoćni organi. Od 1850. do 1853./1854. rukovoditelj je bio kotarski poglavar (Bezirkshauptmann), dok je sudski djelokrug otpao. Nakon osnivanja Kotarskog ureda Lošinj krajem 1853. ili početkom 1854. vodio ga je pročelnik (Vorsteher) za upravne stvari i kotarski sudac (Bezirksrichter) za sudske postupke. Nakon konačnog razdvajanja uprave i sudstva na lokalnoj razini 1868. godine došlo je i do relativnog ustaljivanja organizacije kotarske uprave. Na njezinu čelu je bio kotarski poglavar (Bezirkshauptmann), kome su u političkim poslovima pomagali jedan ili dvojica kotarskih povjerenika (Bezirkskommissar). Od službenika višeg i srednjeg ranga Kotarsko poglavarstvo je još imalo tajnika (Sekretär), te jednog ili više kancelista, koncipista i namjesničkih praktikanata. Kotarsko stručno osoblje bili su kotarski liječnik, kotarski veterinar, kotarski inžinjer i kotarski šumarski tehničar. Kasnije se još spominje i kotarski geometarski evidentičar. Ured je zapošljavao i razno pomoćno osoblje, kancelarijske pomoćnike, uredske poslužitelje i dnevničare. Prvi lošinjski kotarski poglavar 1868. godine bio je Franz Fegitz, kotarski povjerenik Josip Anđelo Premuda i kotarski tajnik Anđelo Pojani.