ARHiNET - Srijemska županija

Povijest:	Obnovom županijskog sustava 1861. uspostavljena je ponovno Srijemska županija, nakon prekida rada koji je uslijedio 1848. godine. Njezinom obnovom prestala je za područje vukovarskog kotara biti nadležnom Osječka županija, djelatna u međuvremenu. Obnova županijskog sustava 1861. temeljena je na Naputku za privremeno uređenje županija (i drugih oblasti), koji je obnovio njihova samoupravna prava. Od te godine županije su podijeljene na okružja (distrikte), a ovi na kotareve, koje je utvrdila sama županija. Kotarevi Srijemske županije su teritorijalno i brojčano odgovarali onima iz 1848. godine (Ruma, Irig, Ilok, Vukovar). Županijom je upravljao veliki župan, s 2 podžupana i skupštinom, na kojoj su donošene sve važnije odluke. Pored upravne djelatnosti županija je imala i sudbenu nadležnost. Od 1870. županijska skupština birala je županijski “upravljajući” odbor, koji je upravljao županijom između dvaju skupštinskih zasjedanja. Od 1870. do 1874. godine oba tijela su imala pravo zaključivanja, ali u okviru ograničenog djelokruga. Izvršni organ za obavljanje ovih poslova bio je županijski magistrat. Od 1875. do 1886. županijske ovlasti su posve minorizirane. Županijsku upravu su provodile podžupanije, podređene izravno Zemaljskoj vladi u Zagrebu, a županijska skupština je imala zadaću rješavati sporove između više općina ili podžupanija. Srijemska županija u tome razdoblju sastojala se od 2 podžupanija: vukovarske i rumske. Od 1887. do 1924. obnovljena je samouprava županija. Između skupštinskih zasjedanja odluke skupštine trebao je provoditi upravni odbor. Tekuće upravne poslove provodila je županijska oblast (zakonska odredba od 5. veljače 1886. „Ob ustroju županija i uređenju uprave u županijah i kotarih“), na čelu koje je bio podžupan. Kotarevi koji su joj pripadali u ovome razdoblju bili su: Vukovar, Ilok, Ruma, Irig, Vinkovci, Županja, Mitrovica i Stara Pazova. Županijska uprava prestala je formalno Uredbom o podjeli zemlje na oblasti (SN, br. 92 od 28. travnja 1922.) koja je provedena tek 1924. godine. Sljednik Srijemske županije bila je Srijemska oblast, sa sjedištem u Vukovaru (1924-1929).
Sjedišta:	Vukovar (1861-1924)
Djelatnost:	Srijemska županija obavljala je od 1861. do 1870. godine poslove samouprave, a dobila je nadležnost u sudbenim poslovima. Od 1870. županijska skupština birala je županijski “upravljajući” odbor, koji je upravljao županijom između dvaju skupštinskih zasjedanja. Od 1870. do 1874. godine oba tijela su imala pravo zaključivanja, ali u okviru ograničenog djelokruga: obavljali su nadzor nad kotarevima i općinama, posredovali između općina ili kotareva (koji su imali značajnije ovlasti) i Zemaljske vlade, upravljali imovinom, zakladama, gradnjom crkava, škola, javnih zgrada i sl. Izvršni organ za obavljanje ovih poslova bio je županijski magistrat. Veliki župan bio je predstavnik izvršne vlasti i vladin povjerenik imenovan od kralja na prijedlog bana. Imao je nadzornu ulogu nad samoupravom, političkom i kotarskom upravom. Održavao je županijske skupštine, imao nadzor nad činovnicima i upraviteljima. Skupština je imala u djelokrugu sljedeće poslove: donošenje statuta, raspravu o predmetima od javnog interesa te obraćanje Saboru peticijama, rješavanje teritorijalnih sporova općina i sporova niže uprave, upravljanje županijskom imovinom, izbor verifikacijskog i upravnog odbora, nadzor nad općinskom, kotarskom i županijskom upravom. Upravni odbor djelovao je od 1870. (“upravljujući odbor”), ali je do 1886. njegov djelokrug bio oskudan, zbog položaja koji su tom razdoblju imali niži organi vlasti (od 1870. do 1874. kotarevi i općine, od 1875. do 1886. podžupanije).
Unutarnji ustroj / genealogija:	Naputkom za privremeno uređenje županija iz 1861. godine, ustroj županije činili su veliki župan, s dva podžupana i skupštinom. Od 1870. do 1874. skupština je birala upravljajući odbor (kasnije upravni odbor). Županijski magistrat, kao izvršni organ za obavljanje ovih poslova, u razdoblju 1870-1874. u pravilu su činili podžupan, 1-2 podbilježnika, blagajnik, računovođa, 1 ili više liječnika (fizici), 1 ili više mjernika, arhivar, te po jedan sudac za svaki kotar. Od 1887. do 1924. županiju su administrativno činili županijska oblast, veliki župan, županijska skupština i upravni odbor. Županijska skupština dobivala je članstvo izborom ili putem imenika oporezovanih građana (o kojima je odlučivao verifikacijski odbor). Članovi su birani svake 3 godine na 6 godina. Župan je bio na čelu skupštine i upravnog odbora, a podžupan na čelu županijske oblasti. Vremenom je podžupan dobio i vlastiti ured tzv. predstojništvo.