ARHiNET - Stol sedmorice

Povijest:	Stol Sedmorice osnovan je kraljevskom odlukom od 9. 4. 1862. koja je provedena odlukom Hrvatske dvorske kancelarije od 10. 6. 1862. godine. S radom je počeo 30. 6. 1862. Ustanovljen je u vrijeme kad je vrhovna sudačka služba bila spojena s banskom čašću, tako da je sud bio pod predsjedništvom bana. Zakonom o ustrojstvu pravosuđa u Vojnoj Krajini pri Stolu Sedmorice osnovan je Krajiški odsjek 1874. Odsjek je sa Stolom Sedmorice spojen naredbom bana iz 1881., što je Sabor potvrdio zakonom iz 1893. godine. Kraljevskim ukazom od 28. 9. 1919. osnovano je Odjeljenje B Stola Sedmorice kao posljednja sudska instanca za Kraljevinu SHS - sudstvo je bilo ustrojeno prema austrijskim zakonima (Slovenija i Dalmacija). Odjeljenje B bio je vrhovni sudski organ i posljednji stupanj u građanskim (parničnim i vanparničnim), kaznenim (kao kasacioni sud) i disciplinskim predmetima kao disciplinarni senat za suce i kao više disciplinsko povjerenstvo za nesudačke službenike. Odjeljenje B s radom je počelo 15. 1. 1920. Zakonom o uređenju sudova iz 1929. predviđen je Kasacioni sud kao vrhovna sudska instanca nad svim redovnim sudovima u državi, što znači da nije osnovan jedan jedinstveni sud, već 6 vrhovnih sudskih instanci za bivše hrvatsko pravno područje, a od 1932. i za Međimurje Stol Sedmorice u Zagrebu i B. odjeljenje zagrebačkog Stola Sedmorice za bivše austrijsko pravno područje. Stol sedmorice je zakonskom odredbom od 31. 3. 1943. bio nadležan za područje NDH. Ukinut je odlukom Predsjedništva AVNOJ-a 1945. godine.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Kao vrhovni sud na području Hrvatske i Slavonije Stol sedmorice donosio je rješenja u građanskim, parničnim i vanparničnim sporovima u posljednjoj instanci, tj. rješavao je žalbe protiv presuda sudbenih stolova te davao mišljenja o pojedinim nacrtima zakonskih propisa ukoliko mu je Vlada dostavila nacrt. Kasacioni sud djelovao je i kao sud za suce, advokate i javne bilježnike. Stol Sedmorice za vrijeme NDH dobio je u nadležnost rješavanje sukoba o nadležnosti između upravnih (građanskih ili vojnih snaga) i sudbenih vlasti, kao i sukobe o nadležnosti između Upravnog sudišta u Zagrebu i redovnih sudova, sporove o nadležnosti između sudbenih vlasti iz područja raznih banskih stolova, uključujući i šerijatske sudove, te odluke u određivanju mjesne nadležnosti.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Sud se dijelio na krivično i građansko odjeljenje. Svako se odjeljenje dijelilo u vijeća od po 5 sudaca. Pored redovnih vijeća postojale su i pune sjednice za svako odjeljenje, a u svakoj je bilo po 11 sudaca. Unutar krivičnog i građanskog odjela postojala je i opća sjednica (21 sudac) Kasacionog suda. Opća je sjednica bila redovna ili izvanredna. Postojalo je i Odijeljenje za evidenciju i Personalno vijeće ( 6 sudaca birani kockom), koje je predlagalo broj sudskih pomoćnika za Kasacioni sud.