ARHiNET - Zajc, Ivan

Povijest:

Rijeka, 3. VIII. 1832. - Zagreb, 16. XII. 1914. Skladatelj i dirigent.
U ranom djetinjstvu učio glazbu od oca, u šestoj godini javno nastupao svirajući violinu i klavir, a prve je skladbe napisao s dvanaest godina. God. 1850. otišao na Konzervatorij u Milano, gdje je studirao do 1855. Nastavnici su mu bili S. Ronchetti-Monteviti (kontrapunkt i kompozicija), A. Mazzucato (instrumentacija) i L. Rossi (dramska muzika). Za vrijeme studija bio je jedan od najdarovitijih učenika. Njegov je diplomski rad (opera "La Tirolese") nagrađen, te mu je omogućio ostajanje u Milanu. Međutim, zbog obiteljskih se razloga vratio u Rijeku i do 1862. godine djelovao kao nastavnik u Filharmonijskom zavodu. Od 1862. do 1870. boravio u Beču, u kojemu se afirmirao ponajprije kao skladatelj mnogih opereta od kojih je već prva ("Mannschaft an Bord", 1863), postigla veliki uspjeh kod publike. Na poziv I. Dežmana, F. Markovića, A. Šenoe, P. Preradovića i J. J. Strossmayera, 1870. godine došao u Zagreb, gdje je postao ravnatelj i dirigent prve stalne hrvatske opere te nastavnik i ravnatelj škole Glazbenog zavoda. Operu je vodio do njezina ukidanja (1889), a školu do umirovljenja (1908).
Četiri desetljeća bio je središnja ličnost zagrebačkog glazbenog života, organizator, dirigent i autor opsežnog opusa. Usporedo s organizacijsko-pedagoškom, te izvođačkom djelatnosti, Zajc je stalno skladao, pa je za vrijeme boravka u Zagrebu nastao veći dio njegova opusa koji broji 1200 djela. Po stilu je pripadao izričaju romantike, bio je sljedbenik talijanske operne tradicije, vješt instrumentator i melodičar. Zajčeva najbolja djela treba tražiti među njegovim opernim radovima: opera "Nikola Šubić Zrinjski" (1876, skladana na libreto H. Badalića, prema drami T. Körnera), te opere "Pan Twardovski" (1880) i "Gospoje i husari" (1886). Od velike su vrijednosti njegovi zborovi "Zrinsko-Frankopanska", "Slijepac Marko", "Večer na Savi", "Glasna jasna" i solo popjevke "Domovini i ljubavi", "Lastavicam", "Vir", ciklus "Mletačke elegije". Ostala su mu važnija djela "Fantasia polacca" op. 617 za klavir i orkestar, operete "Momci na brod" ("Mannschaft an Bord", 1863), "Boajsijska vještica" ("Die Hexe von Boissy", 1886), alegorija "Prvi grijeh", te oratorij "Oče naš" (1897).

Sjedišta:

Rijeka ; Milano (Italija) ; Beč ; Zagreb