ARHiNET - Obitelj Drašković

Povijest:	Prema rodoslovlju iz 17. stoljeća, začetnik obitelji bio je Ivan, koji se, u vrijeme kralja Andrije II., istaknuo kao zapovjednik dijela križarske vojske u bitkama za tvrđavu Damiettu i grad Damask. Nakon povratka u Hrvatsku 1222. godine, navodno je vesprimskoj prvostolnici poklonio skupocjeni zlatni kalež ukrašen grbom Draškovića i inicijalima I.D. Umro je 1234. godine. Obitelj Drašković potječe vjerojatno od roda Kršelaca. Draškovići su, kao pripadnici maloga plemstva, u Buškoj župi u Lici, posjedovali posjede oko sela Zažično Donje (Donje Pazarište) u blizini Gospića. U izvorima se prvi spominje Juraj (oko 1450-1490). Početkom 16. st. Bartol napušta obiteljske posjede s obje strane Velebita i seli se u Pokuplje (oko 1538.). Bartolovi sinovi bili su Juraj II. (1525-1587), zagrebački biskup i ban, i Gašpar (1530-1591). Od Gašpara potječu svi ostali pripadnici obitelji Drašković. Barunstvo obitelji podjeljuje Kralj Maksimilijan II. 1567. godine, a dvije godine kasnije dobro i grad Trakošćan. Od tada Draškovići nose pridjevak “od Trakošćana”. Iste godine Gašpar i njegov stric Juraj II. (1515-1587) dobivaju Klenovnik. Gašparovi sinovi Petar (1555-1614) i Ivan II. (1550-1613) utemeljitelji su dviju obiteljskih grana – Petar ljutomerske grane (nazvana po Ljutomeru, koji je nasljedio od punice Schweinpeck), Ivan banske grane, jer je osim njega dala još i dva bana – Ivana III. (1603-1692) i Ivana V. (1660-1773). Godine 1631. dodijeljen je Ivanu III. grofovski naslov. Njegovi sinovi – Ivan IV. (1630-1692), podmaršal, i Nikola II. (oko 1625-1687), dijele bansku granu Draškovića u dvije grane. Potomci Nikole II. izumiru oko 1792., a sinovi Ivana IV. bili su ban i general Ivan V. (oko 1660-1733) i podban Petar II. (umro 1696). Osim Trakošćana, Draškovići posjeduju mnoge gradove i posjede u tri hrvatske županije, među ostalim u Varaždinskoj županiji Klenovnik i Opeku, u Zagrebačkoj Božjakovinu, a u Križevačkoj Bukovec i Bisag. U 19. st. istaknuo se Janko Drašković (1770-1856), narodni preporoditelj i političar. Od polovice 19. st. obitelj Drašković razdijelila se u četiri grane: na sinove Karla (umro 1853): 1. Ivan IX. (Trakošćan), 2. Pavao II. (Bukovec), 3. Josip IV. (Bisag) te Juraj II. (mađarski posjedi). Posjede su držali do kraja II. svjetskog rata. Potomci obitelji danas žive u Austriji.
Sjedišta:	Božjakovina (1685-); Trakošćan (1569-1944); Rečica (1671-1855); Klenovnik (1567-); Bisag (1601-1944); Opeka kod Vinice (1601-1860); Donje Pazarište (1301-1538); Bregana ; Brezovica (1690-); Mali Bukovec (1644-1944); Veliki Bukovec (1644-1944); Steničnjak (1671-); Vukovina (1600-1944); Kalnik (1600-1944); Globočec (1633-); Švarča (-1632); Kutnjak (1684-); Varaždin (1601-); Zagreb (1700-); Zelendvor (1671-1860); Lobor (1596-); Krapina (1596-); Kostel (1596-); Gorica (1596-); Novi Dvori (1596-); Hrašćina (1500-); Belica (-1611); Repinec (-1566); Gračenica (-1566); Selna (-1566); Trstenik (-1566); Kamenica (1600-); Preseka (1600-); Lukavec (1600-); Belaj (1700-); Bednja (1700-); Voća (1700-); Ljutomer (1600-); Ptuj (1657-); Maiberg (1631-); Ovar (1648-); Schrofen (1834-1876); Zethén Kereksö (-1577); Zenke (-1577); Zomolö (-1577); Ladmac (-1577); Zobranec (-1577); Helmec (-1577); Konjoš (-1577); Kečmec (-1577); Németh (-1577); Abaújvár (-1577); Mala Ribnica (-1577); Cirtis (-1577); Varalja (-1577); Domaniš (1550-); Vraška (1550-); Strukovec
Djelatnost:	Banovi: zagrebački biskup Juraj II. (1525-1587), Ivan II. (1550-1613), Ivan III. (1603-1692) i Ivan V. (1660-1733). Vojne osobe: Ivan IV., podmaršal (oko 1630-1692), Ivan V., general (oko 1660-1733), Josip, podmaršal i foto-amater (1804-1889), Karlo, podmaršal (1873-1900). Političari: Nikola (umro poslije 1610), Aleksandar (Šandor, Škender) (1804-1845), Ivan IX. (1844-1910), Janko (1770-1856), Karlo I. (1807-1855). Numizmatičar: Nikola I. (umro 1659). Slikarica: Julija (1847-1901). Književna darovateljica i pokroviteljica: Marija Magdalena (umrla 1719).