ARHiNET - Obitelj Paravić

Naziv:	Obitelj Paravić
Vrsta entiteta:	obitelj
Razdoblje:	1596 -
Normativni nazivi:	Paravić, obitelj (hrvatski)
Povijesni nazivi:	Paravya (1596 - ) (hrvatski) Paravigich (1601 - ) (hrvatski) Paravić (1650 - ) (hrvatski)
Aktivnost:	Stvaratelj više ne djeluje

Povijest:

Paravići su kao Uskoci nakon pada Klisa (1596.) došli u službu Zrinskih, preselivši se u Bakar. Ondje se spominje Juraj kao dvorski župan Zrinskih. Počeo se nazivati Paravya, a njegova su sina Mihovila zvali Paravijić (Paravigich). Mihovilovi su potomci skratili prezime u Paravić, a njegovom unuku Mihovilu i nećaku Vinku, 1712. godine podijeljeno je plemstvo. Tijekom XVIII. stoljeća obitelj je sudjelovala u upravi grada Bakra, pri čemu se posebno istaknuo Antun (1725-1780), dugogodišnji kaštelan, patricij i predsjednik mjenbenog suda u istome gradu. Njegov sin Matija Josip (1753-1823) dobio je donacijom dobro Čabar (1798), koje je u posjedu obitelji ostalo do 1866. kada je prešlo na obitelj Ghyczy. Jedna grana obitelji ostala je u Bakru (Romuald (1811-1863), liječnik i ravnatelj bolnice za liječenje "škriljeva" (kožna bolest) u Kraljevici).

Sjedišta:

Bakar (1596-); Čabar (1798-1866)

Arhivsko gradivo:	1. fond/ HR-HDA-751 Obitelj Paravić (sakupljač)
Literatura:	Bojničić, Ivan. Der Adel von Kroatien und Slavonien, .str. 140, tabl. 101. Laszowski, Emilij. Gorski Kotar i Vinodol : dio državine knezova Frankopana i Zrinskih : mjestopisne i povjesne crtice, .str. 56-57. Hrvatski leksikon, drugi svezak, .str. 230.

Identifikator:	HR-HDA/S - 11545
Pravila ili propisi:	ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa:	izmijenjena inačica
Podrobnost:	djelomičan
Jezik opisa:	hrvatski
Pismo opisa:	latinica