ARHiNET - Obitelj Pisačić

Povijest:

Obitelj Pisačić pripadala je starom kalničkom plemstvu, a podrijetlom je iz sela Hižanovec (nekadašnja općina Sv. Petar Orehovac, župa Kalnik). Godine 1568. Pisačići su dobili posebnu donaciju na dobro Hižanovec, a 1628. godine grbovnicom im je potvrđeno staro plemstvo. Tu je grbovnicu za sebe, braću, strica i jednog rođaka dobio Petar Pisačić. U 17. se stoljeću jedna grana obitelji preselila u Hrvatsko Zagorje i tamo postala vlasnikom dobra Židovnjak kod Bedekovčine. Obitelj je posjedovala i dobra Batina i Orehova Gorica. Od članova obitelji istaknuli su se Miroslav, vršitelj dužnosti velikog župana Varaždinske županije (1861–1864), i Karlo, narodni zastupnik kotara Sv. Križ (1881-1906). Karlo je usvojio svojeg pastorka Karla Šoštarića od Letovanića, po kojem su njegovi nasljednici nosili prezime Šoštarić-Pisačić.
Miroslavov sin Adolf (1830-1896) bio je austrougarski generalbojnik, a njegov sin August, građevinar i dugogodišnji službenik vladina građevinskog ureda i gradski zastupnik u Zagrebu. Tomo Pisačić Hižanovečki bio je veliki sudac donjo-zagorski (pristav 1819., kotarski sudac donjo-zagorski 1826., veliki sudac donjo-zagorski 1845., umirovljen 1850.). Njegov nasljednik Karlo (Dragutin), rođen u Zlataru 1846. godine, bio je narodni zastupnik kotara Sveti Križ (1881-1906). Po političkom usmjerenju bio je starčevićanac. Godine 1907. izabran je u Sabor kao zastupnik izbornog kotara Zlatar.
Prof. dr. Karlo (Dragutin) Šoštarić-Pisačić (rođen 1902), sin Adalberta Šoštarića-Pisačića, maturirao je na I. realnoj gimnaziji u Zagrebu, a 1925. godine diplomirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. Boravio je na specijalizaciji u Njemačkoj, da bi od 1927. predavao na Tehničkom fakultetu. Godine 1934. postao je šef Odsjeka za proizvodnju stočne hrane pri Poljoprivrednoj oglednoj i kontrolnoj stanici u Zagrebu. Od 1945. godine radio je u Ministarstvu poljoprivrede NR Hrvatske. Godine 1947. premješten je u Zemaljski poljoprivredni zavod u Zagrebu, Zavod za ratarstvo, gdje je radio do 1954. godine, kada je izabran za izvanrednog profesora na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Za redovnog profesora izabran je 1962. godine, umirovljen 1973., a umro 1982. godine.

Sjedišta:

Židovnjak (Bedekovčina) (1601-); Batina ; Zagreb ; Zlatar ; Hrižanovec (1568-); Orehova Gorica