ARHiNET - Gradsko poglavarstvo Zagreb

Povijest:	Neposredno nakon završetka I. svjetskog rata, kad je došlo do političkih promjena i osnovana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, u upravi grada Zagreba nije se ništa izmijenilo. Prva promjena uslijedila je 1920. kad je povećan broj stalnih odbora (osnovani su samoupravni, pravni, socijalni (prije bolno-uboški), financijalni, aprovizacioni, građevno-regulatorni i ekonomski odbor). Godine 1926. ukinut je Aprovizacioni odbor, a osnovan Stambeni odbor. Na sjednici 1929. bilo je odlučeno da se neki poslovi iz nadležnosti gradskog načelnika prenesu na pojedine referente. Iste godine osnovan je Gradski statistički ured. Gradska uprava je 1933. osnovala svoj ekonomat. U međuvremenu bili su usvojeni novi pravni propisi: Statut za radnike gradske plinare, munjare i vodovoda 1923., Statut za cestovno redarstvo u gradu Zagrebu 1923., Statut za činovnike i namještenike općine grada Zagreba 1924., Statut raskužnog zavoda općine slob. i kralj. glavnog grada Zagreba 1927., Statut za javnu kanalizaciju sl. i kr. glavnog grada Zagreba 1927., Statut obranu od požara 1931., Statut za gradsku klaonicu 1932. i drugi. Do značajnih promjena u gradskoj upravi došlo je 1934. kada su novim Zakonom o gradskim općinama doneseni jedinstveni propisi za sve gradove pa tako i za grad Zagreb. Prema tom Zakonu, organi gradske općine su gradsko vijeće i predsjednik gradske općine. Gradsko vijeće u Zagrebu činilo je 72 vijećnika. Jednu trećinu vijećnika postavljao je ban, predsjednika i ostale vijećnike birali su članovi gradske općine. Stvarna reorganizacija gradske uprave na osnovi ovog Zakona izvršena je tek 1939. te je gradska uprava bila podijeljena na predsjedništvo i 23 referade.Ove učestale reorganizacije mogu se tumačiti time što je s organizacione točke gledišta gradska uprava bila raskomadana i što u radu pojedinih organizacijskih jedinica nije bilo povezanosti. Dvadeseto stoljeće donosi u Zagreb duh secesije. To je vrijeme intenzivne graditeljske djelatnosti, posebno malih stanova, donošenja generalnog regulatornog plana i proglašenja pojedinih dijelova grada zaštićenim povijesnim zonama. Grad živi u obilju građanskog društva, čvrsto povezan s tadašnjim europskim središtima kulture, umjetnosti i znanosti.
Sjedišta:	Zagreb
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Gradska pisarna vodena je prema naputku od 17. ožujka 1855. Njime je reguliran način protokoliranja spisa, način otpravljanja i način predavanja u registraturu. Godine 1929. donesen je novi Pravilnik o rješavanju spisa kod Gradskog poglavarstva u Zagrebu, a 1939. zamijenjen je on "Uputama za rješavanje spisa Gradskog poglavarstva u Zagrebu.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Godine 1918. odijeljen je od Gospodarskog odsjeka Financijski odsjek s oznakom II. Za poslove političkog karaktera formirana su dva odsjeka: Upravni (s oznakom IV) i Politički odsjek (s oznakom XI.) Uboški odsjek pretvoren je u Odsjek za socijalnu skrb. Formiran je novi Aprovizacioni odsjek (kasnije Tržni sa oznakom X.) Građevni je postao XII. i dijelio se na dva odjela: Arhitektonski i Inžinjerski. Godine 1924. ukinut je Grobni odsjek. Godine 1929. provedena je temeljita reorganizacija Građevnog odsjeka; on postaje odjel i dijeli se na sedam odsjeka: 1. odsjek za ceste, 2. za vodogradnju, 3. za novogradnje, 4. za uzdržavanje općinskih zgrada, 5. za građevno redarstvo, 6. za regulaciju grada i 7. mjernički ili za izmjeru grada. Godine 1929. osnovan je i Statistički ured, kasnije odsjek u okviru Ravnateljstva gradskog poglavarstva. Godine 1935. osnovan je Mjesni odbor za obranu grada Zagreba od napada iz zraka, koji već 1936. ulazi u sastav novog Odsjeka za tjelesni odgoj i za odbranu od zraka. Odsjek za turizam osnovan je 1937. Godine 1938. ustrojeno je Tajništvo u sastavu Predsjedništa, Odsjek za gradske nasade i Veterinarski odsjek, dok Odsjek za turizam postaje Odsjek za kulturna pitanja i turizam.>BR> Godine 1939. osniva se Kontrolni (nadzorni) odsjek i Odsjek za gradsko gospodarstvo, a istovremeno je izvršena temeljita reorganizacija financijske službe Gradskog poglavrstva te se osniva Financijski odjel s tri odsjeka: Proračunskim, Poreznim i Potrošarinskim, te s gradskom Blagajnom i Računovodstvom. Prema tome je 1939. je organizaciona shema gradske uprave izgledala ovako: Predsjedništvo, Odsjek za gradsku imovinu (I), Financijski odjel, Predstojništvo odjela, Proračunski odjel (II A), Porezni odsjek (II B), Potrošarinski odsjek (II C), Računovodstvo, Gradska blagajna, Obrtni odsjek (III A), Obrtni odsjek (III B), Upravni odsjek (IV), Vojni odsjek (V), Socijalni odsjek (VI), Odsjek za tjelesni odgoj (VII A), Odsjek za civilnu zaštitu (VII B), Zdravstveni odsjek (VIII), Prosvjetni odsjek (IX), Tržni odsjek (X), Politički odsjek (XI), Građevni odjel, Odsjek za ceste (XII), Odsjek za kanalizaciju (XIII), Odsjek za općinske zgrade (XIV), Odsjek za građevno gospodarstvo (XV), Odsjek za građevno redarstvo (XVI), Odsjek za regulaciju grada (XVII), Odsjek za izmjeru grada (XVIII), Odsjek za gradsko gospodarstvo (XIX), Odsjek za turizam (XX), Odsjek za pravna pitanja (XXI), Veterinarski odsjek (XXII) i Kontrolni odsjek (XXIII). Gradsko poglavarstvo imalo je centralno uređenu registraturu čiju osnovu sačinjava glavni urudžbeni zapisnik. S vremenom uslijed stalnog povećanja opsega poslova nastala je potreba da i pojedini odsjeci vode posebne pomoćne urudžbene zapisnike. Svoje urudžbene zapisnike imaju također i uredi i ustanove.

Arhivsko gradivo:	1. fond/ HR-DAZG-10 Gradsko poglavarstvo Zagreb (stvaratelj)
Literatura:	Maroević, Ivo. Antologija zagrebačke arhitekture, Dobronić, Lelja. Biskupski i kaptolski Zagreb, Beuc, Ivan. Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj(1527.-1945.), Buntak, Franjo. Povijest Zagreba, Horvat, Rudolf. Prošlost grada Zagreba, Pulić, Nikola. Sakralni Zagreb / Nikola Pulić ; fotografije Zlata Vucelić, 1. izd.. Kampuš, Ivan; Karaman, Igor . Tisućljetni Zagreb, Perić, Ivo. Zagreb od 1850. do suvremenog velegrada, Dobronić, Lelja. Zagrebački Kaptol i Gornji grad,
Napomena:	Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj 1527. - 1945., Zagreb, 1969. Buntak, Franjo: Povijest Zagreba, Zagreb, 1996.; Čengić, Dubravka: Razvoj uprave grada Zagreba u razdoblju 1919. - 1945., Arhivski vjesnik, Hrvatski državni arhiv (Zagreb), 38 , Zagreb, 1995., str. 115. - 132.; Dobronić, Lelja: Biskupski i kaptolski Zagreb, Zagreb 1991.; Dobronić, Lelja: Zagrebački Kaptol i Gornji grad, Zagreb, 1986. Horvat, Rudolf: Prošlost grada Zagreba, Zagreb, 1992. Kampuš, Ivan, Karaman, Igor: Tisućljetni Zagreb, Zagreb, 1994. Maroević, Ivo: Antologija zagrebačke arhitekture, Zagreb, 2003. Perić, Ivo: Zagreb od 1850. do suvremenog velegrada, Zagreb, 2006. Pulić, Nikola: Sakralni Zagreb, Zagreb, 1991.