POČETNA
STVARATELJI
O SUSTAVU
POMOĆ

Stvaratelji

Facebook
Naziv: Bansko vijeće
Vrsta entiteta: pravna osoba
Razdoblje: 1848 - 1850
Normativni nazivi: Bansko vijeće (hrvatski)
Aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
Povijest: Bansko vijeće, kao hrvatska vlada, započinje djelovati u proljeće 1848. u Zagrebu. Kako ne postoji spis koji bi precizno odredio njegov osnutak, za početak njegovog djelovanja uzima se 27. travnja 1848, kada je Vijeće bilo sazvano. Prvi se puta sastalo početkom svibnja, a 18. svibnja podijeljeno je na odsjeke. Hrvatski sabor je XI. člankom potvrdio postojanje Banskog vijeća kao privremene vlade. Nakon što je donesen Oktroirani ustav 4. ožujka 1849., prema kojem su zemaljske vlade bile samo izvršni organi središnje austrijske uprave, ban je proglasom od 26. lipnja 1850. raspustio Bansko vijeće.
Sjedišta: Zagreb
Djelatnost: Bansko vijeće djelovalo je kao vlada na prostoru civilne Hrvatske, Rijeke i Primorja. Prema odsjecima, bilo je nadležno za sljedeće poslove: Bojni odsjek za narodnu stražu, novačenja i otpuste iz vojske, za njezinu opskrbu te izvješća postrojbi (sukob oko nadležnosti s Unutarnjim odsjekom i Zagrebačkom generalkomandom zbog upliva Banskog vijeća u Vojnu krajinu), Financijski odsjek za financijske poslove, trgovinu, poljodjelstvo i plaće činovnika i narodne straže (odsjek gubi dio poslova u vođenju financija osnutkom Financijskog ravnateljstva u Zagrebu 1849), Pravosudni odsjek za tužbe građana glede ostavština i dugova (građani su se Banskom vijeću ili neposredno obraćali ili posrdstvom županija i gradova), Unutarnji odsjek za pitanja uprave i zdravstva (izvješća zdravstvenih zavoda, lazareta), i Prosvjetni odsjek za pitanja bogoštovlja i nastave.
Unutarnji ustroj / genealogija: Na čelu Vijeća nalazio se ban, kojeg je u njegovoj odsutnosti zamjenjivao banski namjesnik. Vijeće je bilo podijeljeno na pet odsjeka: Unutarnji, Prosvjetni, Financijski, Bojni i Pravosudni. Svaki je odsjek imao po jednog načelnika, kojeg je birao ban, dok je broj ostalih članova odsjeka (podnačelnici, savjetnici, tajnici i referenti) bio različit. Pravosudni odsjek imao je dva savjetnika (prvog za Hrvatsko primorje i gradove, dok je drugi bio zadužen za županije, trgovišta i općine), Prosvjetni odsjek četiri školska i dva vjerozakonska savjetnika (za pripadnike katoličke odnosno pravoslavne vjere). Najsloženiju strukturu imali su Financijski i Unutarnji odsjek. Financijski odsjek je imao referente (tridesetnički i solarski), dok je za Unutarnji odsjek bilo predviđeno 5 savjetnika: za Hrvatsko primorje i gradove, za županije, trgovišta i općine, za policiju i opću sigurnost, porezne i pučke popise te dopise stranih oblasti, za zdravstvo te za vojne poslove (narodna straža, novačenja, povjerenički poslovi, vojni dopisi stranih oblasti).
Stvaratelji: (1848 - 1850)
(1848 - 1850)
(1848 - 1850)
(1848 - 1850)
(1848 - 1850)
(1848 - 1850)
(1850 - 1854)
(1848 - 1850)
(1848 - 1850)
(1848 - 1850)
(1848 - 1849)
Napomena o vezama: Bansko vijeće vodilo je prepisku sa županijama, gradovima, trgovištima i općinama putem svojih povjerenika. Županije su bile dužne provoditi odluke Banskog vijeća te redovito slati izvješća i zapisnike sjednica svojih skupština. Zbog ratnih prilika formirani su odbori sigurnosti u svim oblastima u jeseni 1848. a 12. listopada 1848. privremeno su postavljeni i nadziratelji sigurnosti. Ti su nadziratelji sigurnosti mogli odlučivati na vlastitu ruku i tek naknadno obavještavati nadležni odbor sigurnosti tako da je između njih dolazilo do nesporazuma i sukoba oko nadležnosti.
Identifikator: HR-HDA/S - 11832
Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa: izmijenjena inačica
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica

Sva prava pridržana - Hrvatski državni arhiv e-mail: arhinet@arhiv.hr