ARHiNET - Okružni komitet Komunističke partije Hrvatske za Hrvatsko primorje

Povijest:	Partijska organizacija u Hrvatskom primorju djelovala je već od 1936. pod rukovodstvom Okružnog komiteta za Hrvatsko primorje sa središtem u Sušaku. Partijske ćelije su postojale u Sušaku, Hreljinu, Kraljevici, Bribiru, Bakru, Krku i Puntu. Ista godina okarakterizirana je provalom i hapšenjima te odlaskom nekih komunista u Španjolsku što je izoliralo ili čak razbilo pojedine partijske ćelije, pa se partijski rad sveo na djelatnost pojedinaca u URSS-u i organizacijama HSS-a. Početkom rata OK KPH Hrvatsko primorje preuzeo je organizaciju i rukovođenje narodnog ustanka. Zbog teškoća u povezivanju između Sušaka i partijskih organizacija, podjele Hrvatskog primorja na anektirani i okupirani dio te porastom partijskog i skojevskog članstva, krajem kolovoza 1941. osnovan je novi OK KPH sa središtem u Crikvenici. Sve do osnivanja OK KPH Gorski kotar u studenom 1942. Okružni komitet Hrvatsko primorje rukovodio je partijskim organizacijama na području Hrvatskog primorja i Gorskog kotara. To je područje obuhvaćalo kotare Sušak, Crikvenica, Novi Vinodolski, Kastav, Krk, Rab, Senj, Čabar, Delnice i Vrbovsko. Kotarski komiteti bili su za Crikvenicu-Vinodol, otok Krk, Kastavštinu i Delnice, a Mjesni komitet bio je u Puntu na Krku. Osim rukovođenja OK KPH Gorskim kotarom OK KPH Hrvatsko primorje je po direktivi CK KPH počeo raditi na širenju NOP-a u Rijeci i Istri. U tu svrhu osnovao je u rujnu 1941. Prvo partijsko rukovodstvo za Rijeku, a u listopadu 1941. partijski aktiv za Istru. MK Rijeka bio je tada direktno povezan i odgovoran OK KPH Hrvatsko primorje. Posebno važno i osjetljivo bilo je pitanje odnosa s KP Italije. OK je bio posrednik i veza CK KPH i KP Italije. Prvo partijsko savjetovanje OK KPH Hrvatsko primorje održano je 23-24. kolovoza 1942. Rezolucija je kao zadatke postavila proširenje rada partijskih organizacija na sela i mjesta koja još nisu obuhvaćena, učvršćenje partijske discipline, pojačanje rada partijskih organizacija u partizanskim jedinicama i štabovima, pružanje svestrane pomoći mladim skojevskim rukovodstvima, teoretsko i praktično osposobljavanje mladih partijskih kadrova itd. Prva okružna partijska konferencija za Hrvatsko primorje održana je 5-6. kolovoza 1945. a pred komitet je postavila zadaće: borbe protiv ustaških elemenata, šovinizma, raskrinkavanja reakcionarnih svećenika, jačanja i učvršćenja JNOF-a, jačanja odgovornosti i discipline u radu, provođenja pravilne politike uzgoja kadrova, najenergičnijeg provođenja borbe protiv birokratizma itd. U svibnju 1945. OK KPH Hrvatsko primorje imao je status samostalnog okružnog komiteta, bio direktno vezan za CK KPH, a brojao devet kotarskih komiteta: Crikvenica, Kastav, Kraljevica, Krk, Novi Vinodolski, Senj, Sušak, Pag, Rab. Krajem 1946. u sastavu je imao Gradski komitet Sušak i deset kotarskih komiteta: Crikvenica, Čabar, Delnice, Krk, Rab, Pag, Sušak, Senj, Novi Vinodolski i Kastav. Komunistička Partija je na teritoriju okruga Hrvatskog primorja djelovala i uz pomoć vojnih jedinica s tog područja, izvanpartijskih-organizacija poput NOO-a, AFŽ-a, SKOJ-a. Nakon oslobođenja zemlje primarni je cilj komiteta bio formiranje i učvršćivanje kotarskih partijskih organizacija i partijskog aparata te osposobljavanje kotarskih komiteta za samostalan rad. U rukovođenju i odlučivanju u političkim, društvenim i organizacijskim poslovima na terenu uloga okružnih komiteta pokazala se suvišnom, pa je došlo do njihovog ukidanja. Odluka o ukidanju okružnih komiteta donesena je krajem 1946, a njihovim su kadrovima pojačana rukovodstva KK-a i centralni partijski aparat. Iako je formalno ukinut 1946. djeluje i tijekom 1947. OK KPH Hrvatsko primorje je zadnju sjednicu biroa održao 26. 2. 1947.
Djelatnost:	Imao je značajnu ulogu u izgradnji partijske organizacije i provođenju linija Partije, posebice za vrijeme rata odnosno u uvjetima ilegalnog rada i djelovanja Partije. Posebno važno i osjetljivo pitanje pred OK Hrvatsko primorje bilo je i pitanje odnosa s Komunističkom partijom Italije, odnosno OK je bio posrednik i veza Centralnog komiteta KP Hrvatske i KP Italije.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Okružni komitet KPH Hrvatsko primorje koordinirao je rad kotarskih i mjesnih komiteta, a funkciju je ostvarivao kroz plenum, biro i odjeljenja. Plenum je provodio direktive CK KPH i njegova Politbiroa i predlagao im radi suglasnosti članove za vlastiti biro. Kao i na razini CK KPH i na razini okruga stvarno odlučivanje i operativno djelovanje bilo je u rukama Biroa. Biro se sastajao jedanput mjesečno, po potrebi i češće a rješavao je politička, privredna i organizacijska pitanja te rukovodio podređenim komitetima. Na sastancima Biroa Okružnog komiteta uz redovite članove prisustvovali su i članovi CK KPH, KK i MK/GK. Osim toga OK je održavao konferencije na kojima su učestvovali delegati svih organizacija kojima je OK rukovodio. Komitet se sastojao od političkog i organizacionog sekretara i članova čiji broj nije bio stalan i mijenjao se prema potrebama. Rad OK KPH organiziran je preko Organizaciono-instruktorskog, Agitprop, Kadrovskog odjeljenja i Izborne komisije. Organizaciono-instruktorsko odjeljenje djelovalo je osim pri Okružnom i pri kotarskim i mjesnim komitetima. Na razini OK KPH ovo Odjeljenje je vodilo evidenciju i statistiku partijskog članstva, razvijalo organizacijsku strukturu partijskih organizacija i komiteta, proučavalo njihove izvještaje i zapisnike radi kontrole i ispravljanja eventualnih pogrešaka, praćenja i poboljšanja organizacijskog partijsko-političkog rada te rješavalo privredne probleme, socijalno-zdravstvenu zaštitu te prosvjetu i školstvo. Agitprop komisija Okružnog komiteta bila je zadužena za cjelokupnu političku, propagandnu, kulturnu i prosvjetnu aktivnost na svom području, a djelovala je kroz sektore. Ona je bila spona između nadređenog mu Agitprop odjeljenja CK KPH i podređenih mu agitprop odjeljenja kotarskih i gradskih komiteta. To radno tijelo vodio je član partijskog vodstva (biroa) koji nije bio zadužen ni za jedan drugi sektor. Primao je direktive od CK KPH u obliku depeša, dopisa i okružnica, izvršavao ih i prosljeđivao podređenim tijelima, a odgovore vraćao u obliku godišnjih, polugodišnjih, tromjesečnih i mjesečnih izvještaja. Kadrovsko odjeljenje bilo je zaduženo za evidenciju, provjeru i obrazovanje partijskog i stručnog kadra, evidenciju partijskih dokumenata i dokumentacije iz CK, te za obrazovanje u školama i održavanje tečajeva.