ARHiNET - Hrvatsko obrtničko radničko pjevačko društvo ''Sloboda''

Povijest:	Polovinom 1872. osnovan je opći pjevački zbor s ciljem okupljanja i organiziranja radnika. Osnivanje toga zbora izazvalo je veliko zanimanje kod zagrebačkih radnika i potaknulo ih na organiziranje ''Radničkoga družtva u Zagrebu'', koje se nakon odobrenih pravila konstituira u siječnju 1873. Krajem te godine na izvanrednoj skupštini društvo mijenja ime u ''Obrtničko-radničko družtvo za izobraženje i podupiranje svojih članova u Zagrebu.'' Društvo je brojalo 491 člana, a pjevački zbor 80 pjevača. Tokom 1874. smanjuje se broj pjevača što će dovesti do raspuštanja zbora. Društvo se 1877. preimenuje u ''Zagrebačko radničko družtvo za izobraženje i podupiranje bolesnih članova'' a 1881. ponovo je osnovan pjevački zbor. Iako je jedan od osnivača, pjevački zbor postaje članom Hrvatskog pjevačkog saveza 1883, a 3. srpnja 1884. pjevački zbor ''Zagrebačkog radničkog družtva'' dobio je ime ''Sloboda''. Pravila pjevačkoga zbora ''Sloboda'' odobrena su 16. kolovoza 1885. Osim obaveznih zabava za Radničko društvo, ''Sloboda'' je tokom godina imala brojne javne nastupe u Zagrebu i izvan njega. Ivan pl. Zajc posvetio je 1892. društvu svoju skladbu ''Radnička himna'' na riječi Augusta Harambašića. Prvi je put izvedena 13. kolovoza 1892. Zbog nastojanja za samostalnim radom dolazi do raspuštanja zbora u siječnju 1895. ali se 7. travnja iste godine, nakon odobrenja Pravila od Kraljevske zemaljske vlade, osniva Hrvatsko radničko pjevačko družtvo ''Sloboda''. Pod ovim imenom djelovat će sve do 1. travnja 1906. kada se na godišnjoj skupštini izglasava promjena imena u Hrvatsko obrtničko i radničko pjevačko društvo ''Sloboda''. U sklopu društva, tada je osnovana i Društvena knjižnica koja je prema Propisu služila pjevačima i radila za vrijeme pjevačkih pokusa. Početkom I. svjetskog rata točnije 1914, banskom naredbom obustavljen je rad svim kulturnim društvima pa tako i ''Slobodi'' Kraljevska zemaljska vlada dopustila im je u lipnju 1918. nastavak rada i na skupštini je izabran, odnosno potvrđen odbor izabran još 1914. Djelovanje ovoga društva u međuratnome razdoblju označavaju brojni nastupi i priredbe, proslave godišnjica i jubileja, komemorativni skupovi i duhovni koncerti. Vrijedno je spomenuti nastup na Sveslavenskome festivalu u Pragu 1928. na kojemu su pored ''Slobode'' iz tadašnje države nastupili samo ''Glazbeno društvo intelektualaca iz Zagreba'' i pjevačko društvo ''Kuhač'' iz Osijeka. Javni nastupi, osim komemoracija na Mirogoju, prestaju od 24. ožujka 1942. kada započinje zajednički rad HOPD ''Jug'' i HORPD ''Sloboda''. Zajednički rad nastavljen je sve do 1950. kada 25. svibnja, sjedinjenjem ova dva najstarija radnička i obrtnička društva nastaje Kulturno-prosvjetno društvo hrvatskih obrtnika i zadrugara ''Sloga''.
Djelatnost:	Amatersko bavljenje kulturno umjetničkom djelatnošću na području zborske glazbe, poduka i izobrazba članova u pjevanju, priređivanje društvenih zabava, očuvanje tradicionalne hrvatske glazbe.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Glavna skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor