ARHiNET - Okružni komitet Komunističke partije Hrvatske za Split

Povijest:	Do 1939. u Splitu nije postojala mreža partijskih ćelija, iako su za to postojali uvjeti. U gradu je u to vrijeme u partijsku djelatnost bilo uključeno više od 50 komunista. Tijekom 1941. i 1942. pa sve do osnivanja OK KPH za Srednju Dalmaciju (vidi o tome dalje u tekstu) Mjesni komitet KPH Split imao je ulogu okružnog komiteta za partijsku organizaciju na području kotara Split i Brač. U svibnju 1941. Mjesna partijska organizacija u gradu Splitu brojala je 110 članova organiziranih u 11 ćelija. Pokrajinski komitet za Dalmaciju je tijekom 1942. poduzeo niz mjera radi organizacijskog sređivanja partijskih rukovodstava u Dalmaciji. Prva okružna partijska konferencija za Srednju Dalmaciju održana je 28.2.1943. Uoči konferencije KP je na okrugu Srednje Dalmacije imala 51 partijsku ćeliju, 271 člana, tri kotarska i jedan mjesni komitet. Novoformirani okružni komitet za Srednju Dalmaciju upravljao je radom kotarskih i mjesnih komiteta na svom području (Sinj, Split, Trogir, Muć, Solin, Omiš i MK Split). Zbog pojave oportunizma i sektaštva u to vrijeme slabio je rad partijske organizacije u okrugu. Nakon oslobođenja Dalmacije, zbog teritorijalnih i organizacijskih promjena u partijskoj organizaciji i zbog reorganizacije OblK za Dalmaciju dolazi do smanjenja broja okružnih komiteta. U siječnju 1945. od okruga Srednjodalmatinsko otočje i okruga Srednja Dalmacija formiran je OK KPH Split. Druga okružna partijska konferencija za Srednju Dalmaciju/Split održana je svibnju 1945. Konferencija je pred komitet postavila zadatke: „populariziranja i razjašnjavanja narodu uspjehe NOB-a, obavještavanja masa o političkim događajima u svijetu i kod nas, raskrinkavanje vodstva HSS-a, ukazivanja na velikosrpsku opasnost i porobljavanje koje mu prijeti od jugoslavenske bande u Londonu i od četničkih bandi“ itd. U vrijeme održavanja konferencije partijske organizacije u okrugu brojale su 1407 članova, 595 kandidata i 3248 članova SKOJ-a. OK KPH Split imao je u svom sastavu sedam kotarskih (Sinj, Trogir, Split, Muć, Vrlika, Omiš, Trilj) i Mjesni komitet Split. Komunistička partija je na teritoriju ovoga okruga djelovala i uz pomoć izvanpartijskih organizacija poput NOO-a, AFŽ-a, SKOJ-a. Nakon završetka rata primarni je cilj komiteta bio formiranje i učvršćivanje kotarskih partijskih organizacija i partijskog aparata te osposobljavanje kotarskih komiteta za samostalan rad. U rukovođenju i odlučivanju u političkim, društvenim i organizacijskim poslovima na terenu uloga okružnih komiteta pokazala se suvišnom, pa je došlo do njihovog ukidanja. Prema postojećim dokumentima OK KPH Split zadnju je sjednicu Biroa održao 29. 12. 1945. Odluka o ukidanju okružnih komiteta pa i OK KPH Split donesena je krajem 1946, a njihovim su kadrovima pojačana rukovodstva KK-a i centralni partijski aparat.
Sjedišta:	Split ; Split
Djelatnost:	Okružni komitet je imao važnu ulogu u izgradnji partijske organizacije i provođenju linija Partije, posebice za vrijeme rata odnosno u uvjetima ilegalnog rada i djelovanja Partije. Nakon završetka rata, tijekom 1945-1946. njegova je zadaća bila osposobiti kotarske komitete za samostalan rad.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Okružni komitet KPH Split koordinirao je rad kotarskih i mjesnog komiteta Split, a funkciju je ostvarivao kroz plenum, biro i odjeljenja. Plenum je provodio direktive CK KPH i njegova Politbiroa i predlagao im radi suglasnosti članove za vlastiti biro. Kao i na razini CK KPH i na razini okruga stvarno odlučivanje i operativno djelovanje bilo je u rukama Biroa. Biro se sastajao jedanput mjesečno, po potrebi i češće, a rješavao je politička, privredna i organizacijska pitanja te rukovodio podređenim komitetima. Na sastancima Biroa Okružnog komiteta uz redovite članove prisustvovali su i članovi CK KPH, KK i MK. U pronađenom poslijeratnom gradivu nije specificiran rad komisija i odjeljenja partijskog aparata, iako je prema sadržaju dokumenata vidljivo da je postojao.