ARHiNET - Povlaštena općina Draganići

Povijest:	Plemenita općina Draganići razvila se iz srednjovjekovne Podgorske županije. Rod Draganića potječe iz roda Pribića koji je bio izuzet iz vlasti podgorskog župana 1244. godine. U 14. st. općina Draganić potpala je pod grad Okić. Nakon što je obitelj Erdödy, nakon Okića, stekla i Jastrebarsko 1519., počela je osporavati prava općine Draganić, tjerajući njezine članove na tlaku. Krajem 16. st. Draganićani su bili prisiljeni davati godišnje 200 četvrta pšenice, 250 prosa, 260 zobi, 80 kupljanika vina i desetinu krmaka. Neprestana osporavanja plemićkih prava općine od strane Erdödyja imalo je za posljedicu da su predstavnici općine pred Zagrebačkim kaptolom 1603. godine dali vjernost Erdödyjima, te su se obvezali da će dvaput godišnje davati činž od 1200 forinti. Na to je Toma Erdödy dopustio općini slobodno vršenje sudstva uz izvršavanje presuda i priziv na vlastelinski sud, te slobodni izbor župana. No, već nakon nekoliko godina Erdödyji su počeli tražiti činž od 2000 forinti. Na žalbe kralju, Toma Erdödy je odgovorio napadom na općinu 1631., kada je na nju nasrnuo četom slobodnjaka i kmetova koji su oplijenili Draganiće. Nakon tog napada, veći se dio preživjelih žitelja odselio. Odnosi su se ponovo primirli ugovorom između Tome Erdödyja i općine 1633. godine, po kojem je općina bila dužna godišnje plaćati činž od 600 forinti, dok broj kuća ne dosegne broj 350, a kad dosegne taj broj, onda je bila dužna davati činž u iznosu prema ugovoru iz 1603. godine. Osim sukoba s obitelji Erdödy, općina se sukobila i s drugim plemićima koji su uzurpiravali njezine posjede. Tako se 1636. općina žalila da su Zrinski povrijedili granicu i oteli joj šume. Od kraja 16. st Draganićani su svoje plemićko porijeklo temeljili na darovnici Bele IV. iz 1264. (u Diplomatičkom zborniku, sv. V., označena kao falsifikat).
Sjedišta:	Draganići (1264 - 1850)
Unutarnji ustroj / genealogija:	Na čelu općine nalazio se župan koji je čuvao općinski pečat. Osim župana, općinsko poglavarstvo činili su fisk i dvojica starješina, koji su imali nadzor nad općinskom šumom, lugar, prisežnici te sudac. Sudac je sudio uz dopuštenje cijele općine. Općinski sud je isprva sudio samostalno, a kasnije se pozivao na vlastelinski sud u Okiću i Kerestincu. Raspravama su nazočili župan, starješine te velik broj "općinara".