ARHiNET - Obitelj Lhotka

Povijest:

Fran Lhotka, skladatelj, glazbeni pedagog i dirigent, rođen je 1883. godine u Mlada Vožice kraj Budejovica, Češka. Na Konzervatoriju u Pragu završio je studij skladanja i roga. Profesor je na Konzervatoriju u Jekaterinoslavu (1908-1909). Od 1909. je u Zagrebu, najprije kao prvi kornist i korepetitor u Operi, a od 1910. do 1961. radio kao profesor na Glazbenoj školi Hrvatskog glazbenog zavoda, odnosno Muzičkoj akademiji, gdje je 1948-1952 obnašao i dužnost rektora. U skladanju je slijedio neoklasični smjer. Stvarao je orkestralna i koncertantna djela, komorne skladbe, skladbe za kvartete, balete ("Đavo u selu", 1934), kantate, obrađivao narodne napjeve, pisao scensku i filmsku glazbu. Napisao je i priručnike "Dirigiranje" (1931), "Osnovi homofonog sloga" (1934) i "Harmonija" (1948).
Ivo Lhotka Kalinski (1913-1987), skladatelj i pjevački pedagog, rođen je u Zagrebu, sin Frana Lhotke. Studij skladanja i solo pjevanja završio je 1937. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a u skladanju se usavršavao u Rimu. Radio je kao srednjoškolski profesor u Zagrebu i direktor Muzičke škole u Splitu. Od 1951. je profesor pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (od 1967. pročelnik Odjela za solo pjevanje). Nastupao je kao komorni pjevač bariton). Tematski se oslanja na prizore iz svakidašnjice i narodnog životu, njegove skladbe obilježene su dočaravanjem lokalnog kolorita, dramatikom i satiričnošću. Postepeno u svoje skladbe unosi sve više elemenata folklornih područja. Oduvijek ga je privlačilo glazbeno kazalište, a na tom području posebnu pažnju privlače četiri njegove televizijske opere na tekstove B. Nušića. Skladao je za zborove, te dokumentarne i crtane filmove. Objavio je "Tehniku pjevanja" (1940) i "Umjetnost pjevanja" (1963).
Nenad Lhotka rođen je u Zagrebu 30. studenog 1922, sin je Frana Lhotke. Balet je učio kod Ane Roje i O. Harmoša u Zagrebu i Splitu. Od 1941. do 1949. član je baletnog zbora i ubrzo solist zagrebačkog baleta, 1949-53 solist baletne trupe Jeanine Charat u Parizu; godine 1953-55 prvi baletni plesač i koreograf u Zagrebu. Od 1955. u Winnipegu u Kanadi je prvi plesač i šef Kraljevskog baleta; tamo od 1950. vodi vlastitu baletnu školu. Kao plesač najviši je domet ostvario u baletima kao što su "Romeo i Julija", "Labuđe jezero", "Đavo u selu" (F. Lhotka). Od njegovih koreografskih pothvata treba istaknuti "Tragedija Salome", "Đavo u selu", "Petar Pan". S uspjehom je gostovao u brojnim europskim i sjeverno-afričkim zemljama. Za svoja umjetnička ostvarenja je dobio više nagrada.

Sjedišta:

Prag ; Zagreb ; Rim ; Split ; Pariz