ARHiNET - Javni bilježnik Kantona Samobor

Povijest:	Bilježništvo je kao javna služba uvedeno u Građanskoj Hrvatskoj nakon Naredbe o ustrojenju Ilirije od 15. travnja 1811. Propisi o bilježništvu uzeti su iz francuskoga zakonodavstva, iz Zakona o ustroju notarijata (Loi contenant organisation du Notariat) od 16. ožujka 1803. godine. Tome je zakonu u osnovi istovjetan i Pravilnik koji je 20. studenoga 1807. za Dalmaciju donio Vicko Dandolo pod naslovom "Pravilnik o bilježništvu" (Regolamento sul notariato). Dok je u Dalmaciji i Istri notarijat iz francuskoga razdoblja nastavak mletačkoga notarijata, u Građanskoj Hrvatskoj uvođenje notarijata predstavljalo je novost. Naime, francuska uprava uspostavlja bilježništvo ne samo u velikim gradskim središtima nego i u općinama u kojima je bio pomirbeni sud (Tribunal de paix, Justice de paix).
Sjedišta:	Samobor
Djelatnost:	Bilježnici (notari) su sastavljali, čuvali i izdavali isprave koje su imale javnu vjeru. Dokument su izrađivali jedan ili dvojica notara uz prisutnost dva pismena svjedoka iz dotičnog distrikta koji nisu u rodbinskoj vezi sa strankama. Koncept spisa svojim su potpisom potvrđivale stranke i svjedoci, dok je notar potpisu dodavao i pečat. Notari su morali voditi «repertorij», odnosno knjigu u obliku stupaca, u koju su po rastućim brojevima upisivali sve spise koje su sastavili i čije koncepte čuvaju.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Unutar Ilirskih Pokrajina ustrojeno je 7 pokrajina od kojih je jedna bila i Građanska Hrvatska. Ista je bila podijeljena u tri distrikta (Karlovac, Rijeka, Senj). Kanton Samobor dio je Karlovačkog distrikta (u koji ulaze također kantoni: Karlovac, Vrbovsko, Mrkopalj, Jaska, Čabar, Kerestinec, Želin, Sisak i Gradec). Godine 1811. Kanton Samobor ima 7.129 stanovnika, a obuhvaćao je 2 općine Samobor sa 4.472 i Rude sa 2.657 stanovnika. Članom 30. Zakona o ustroju notarijata bilo je određeno da najmanje dva ili najviše pet bilježnika budu u općinama u kojima je pomirbeni sud (arrondissement de justice de paix). Propisi o izradi bilježničkih zapisa, imenovanju bilježnika te čuvanju bilježničkih arhiva ne razlikuju se od propisa u Dalmaciji.