ARHiNET - Hütterott, obitelj

Povijest:	Obitelj Hütterott potječe iz njemačkog grada Kassela u pokrajini Hessen. Riječ je o trgovačkoj obitelji koja je od 1753. godine, osim u Kasselu, povremeno živjela i u Trstu. Nakon preseljenja iz Kassela u Trst sredinom 19. stoljeća, Georg Carl Phillip Hütterott (Kassel, 25.1.1821. – Trst, 24.1.1889.) zajedno s bratićem Georgom Küchlerom vodi tvrtku za međunarodnu trgovinu. Njegov sin, Johann Georg Hütterott (Trst, 21.12.1852. – Trst, 29.5.1910.) proširio je obiteljsko poslovanje i na područje Rovinja: godine 1890. kupuje otoke Sveti Andrija i Maškin (Maschin) pored Rovinja, a kasnije i manje otoke Sturago, Sveti Ivan na Pučini (San Giovanni in Pelago) te čestice u predjelima Zlatnog rta (Punta Corrente, Montauro) i Škaraba (Scaraba). U razdoblju od 189'0. pa do 1927. obitelj povremeno živi na otoku Sveti Andrija. Po smrti Johanna Georga Hütterotta, njegova supruga Marie Augusta Henriette Hütterott r. Keyl (Floriac – Bordeaux, 5.6.1860. – Sv. Andrija, svibanj 1945.) nastavlja obiteljske poslove, a od 1927. zajedno s kćeri Clarom Idom Barbarom Elisabeth trajno seli na otok Sveti Andrija. Marie i Barbara nestale su pod nerazjašnjenim okolnostima u svibnju 1945. godine, a 1. lipnja 1945. godine odlukom Oblasne uprave narodnih dobara za Istru sva je obiteljska imovina Hütterottovih konfiscirana kao imovina narodnog neprijatelja.
Sjedišta:	Trst ; Rovinj (1890. - 1945.); Beč
Djelatnost:	U razdoblju boravka u Kasselu, Georg Carl Philip Hütterott bavio se obiteljskim poslovima trgovine vunom. Po preseljenju u Trst, njegova tvrtka za međunarodnu trgovinu trgovala je salitrom iz Perua, lijekovima i bojama, a proizvodila je i insekticid od buhača. Georg Carl Hütterott je bio član Gospodarske komore u Trstu (Camera d' economica triestina), nositelj visokih njemačkih odličja, njemački konzul u Trstu, a od 1867. godine bio je konzul Perua u Trstu. Njegovo se ime nalazi upisano na ploči prvih dobrotvora u predvorju tršćanske bolnice Ospedale Maggiore. Sin Johann Georg Hütterott je bankarsku izobrazbu stekao u Frankfurtu na Majni kod poznatih njemačkih bankara Rotschildovih, te u Antwerpenu kod Schmidtovih. Nakon toga je bio na raznim stručnim putovanjima (Pariz, Bosna), te stručnom studijskom putovanju oko svijeta, tijekom kojeg je stekao znanja vezana uz trgovinu s Indijom i Dalekim Istokom. Godine 1875., po dovršetku putovanja Indijom, Azijom i Sjedinjenim Američkim Državama, izabran je za delegata Gospodarske komore u Trstu (Camera d'economia triestina), a od 1876. godine u potpunosti je preuzeo rukovođenje očevom tvrtkom.U 27. godini imenovan je za generalnog japanskog konzula u Trstu. Godine 1890. Johann Georg je kupio otoke Sv. Andrija i Maškin, kasnije Sturago i još neke manje otoke i čestice na predjelima Zlatnog Rta, gdje se planirao nastaniti, sagraditi hotele i napraviti klimatsko lječilište. Iako taj projekt, nazvan "Costa del sole" nije nikada realiziran, otok je potpuno preuređen: dopremljena je zemlja na gole i kamenite dijelove, provedeno je pošumljavanje i riješeno je pitanje vode, odvoda i energetike. Nekadašnji samostan (koji je, nakon odlaska redovnika 1809. godine, pretvoren u uljaru, a nakon toga u tvornicu cementa i vapna) preuređen je u dvorac. Nakon smrti Johanna Georga, njegova supruga Marie Hütterott preuzela je brigu o poslovanju obitelji: na temelju podataka o prodanoj imovini, moguće je zaključiti da je financijsko stanje obitelji nakon smrti Johanna Georga bilo u krizi. Kako su se životne prilike pogoršavale, naročito za vrijeme II. svjetskog rata, Marie i Barbara se počinju sve više baviti poljoprivredom, stočarstvom i ribarstvom. Na otoku su imale vrt u kojem su uzgajale voće i povrće, a bavile su se i uzgojem krava muzara. U uvalama između otoka Sv. Andrija i Maškin, Valle dei Frati i Val d'Astro imale su ribnjake koje su iznajmljivale. Barbara Hütterott je u suradnji s profesorom Massimom Sellom osnovala poduzeće koje se bavilo eksploatacijom tartufa u Livadama, bavila se i eksploatacijom kamenoloma Montauro, iznajmljivanjem i davanjem u zakup zemljišta i kamenoloma. Manja sredstva stjecale su prodajom sijena i obradom njiva, zatim prodajom nakita, umjetnina, namještaja i zbirke oružja.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Georg Carl Phillip Hütterott (Kassel, 25.1.1821. – Trst, 24.1.1889.) oženio se s Rosalie Noll i imao djecu: 1. Amalie Carlotte Hütterott ud. Neufville (1854. – 1932.) 2. Amalie Alexandra Hütterott ud. von Sigmundt (1857. – 1917.) 3. Johann Georg Hütterott (Trst, 21.12.1852. – Trst, 29.5.1910.) vjenčan s Marie Augusta Henriette Keyl (1860.-1945.) imao je djecu: 1. Louise Rosalie Hanna Grabmayr rođ. Hütterott (Trst, 13.6.1881. – Innsbruck, 1960.) 2. Clara Ida Barbara Elisabeth Hütterott (Trst, 11.1.1897. – Sv. Andrija, svibanj 1945.)