ARHiNET - Pomirbeni sud za zadarske otoke

Povijest:	Nakon Schoenbrunskog mira 14. listopada 1809. godine nastupa razdoblje Ilirskih provincija sa sjedištem u Ljubljani. Napoleonovim dekretom od 15. travnja 1811. Ilirske provincije se dijele na šest građanskih i jednu vojnu pokrajinu, među kojima se nalazi i Pokrajina Dalmacija. Pokrajine se dijele na okruge, kotare i općine, a teritorijalna podjela Dalmacije provedena je 31. listopada 1811. Tada je osnovano 5 okruga, 15 kotara i 85 općina. Kanton Nin i Pomirbeni sud ukidaju se 31. listopada 1811. godine, a istodobno se osnivaju Kanton Sutomišćica i Pomirbeni sud za zadarske otoke sa sjedištem u Sutomišćici. Sud djeluje do 31. siječnja 1820. godine kada je pripojen Prvostupanjskom sudu u Zadru.
Sjedišta:	Sutomišćica (1811-1819)
Djelatnost:	Pomirbeni sud je prvostupanjski samostalni sud koji sudi u građanskim i kaznenim predmetima na području određenog kotara. Oni na području svog kotara sude sve osobne parnice ako vrijednost spora iznosi od 15 do 150 fiorina, tada sude s pravom na priziv, a ako vrijednost spora ne prelazi 15 fiorina bez prava na priziv. Teritorijalna nadležnost Pomirbenog suda za zadarske otoke sa sjedištem u Sutomišćici proteže se na općinu Pašman, Kali, Sali i Silbu. Cijeli kanton Sutomišćica imao je ukupno 10166 žitelja.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Na čelu Pomirbenog suda stajao je sudac, jedan do dva pristava, službeni branitelj, dva kancelira (jedan za građanske i jedan za kaznene predmete) i sudski poslužnik. Sudce i njihove zamjenike, uredske službenike i kraljevskog odvjetnika imenovalo je Generalno providurstvo, a plaćala ih je država. Suci i kraljevski odvjetnici nisu smjeli obavljati niti jednu upravnu funkciju, niti biti u istom sudu gdje već radi netko od njihove rodbine. Za vrijeme Ilirskih provincija smanjen je broj osoblja u sudstvu. Sud su činili sudac, dva zamjenika i kancelist.