ARHiNET - Higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja "Andrija Štampar"

Povijest:	Temeljem Pravilnika o osnivanju, organizaciji i radu Higijenskog zavoda sa školom narodnog zdravlja u Zagrebu (NN 203/1926) od 4. rujna 1926, uz Epidemiološki zavod u Zagrebu osniva se u smislu čl. 16. i 27. Ustava, Škola narodnog zdravlja, koja je podignuta darom Rockefellerove fondacije. Danom proglašenja Zakonske odredbe o djelokrugu Zdravstvenog zavoda u Zagrebu od 3. siječnja 1942., prestali su sa svojim djelovanjem: Higijenski zavod u Zagrebu i Škola narodnog zdravlja u Zagrebu, a Zdravstveni zavod preuzeo je sve njihove dužnosti i upravu njihove dotadašnje imovine. Tim danom prešla je proizvodnja cjepiva protiv bjesnoće, koja je prije bila u Higijenskom zavodu, u sastav i upravu Zavoda za proizvodnju lijekova – Pliva u Zagrebu. Ostali higijenski zavodi i domovi narodnog zdravlja obavljali su poslove iz svoga djelokruga po uputama Zdravstvenog zavoda (NN br. 4 od 5. siječnja 1942., Zagreb). Higijenski zavod obnovljen je nakon 1945., a Škola narodnog zdravlja 1947. pri Medicinskom fakultetu zaslugom osnivača Andrije Štampara čije ime nosi danas.
Sjedišta:	Zagreb (1927- do danas)
Djelatnost:	Temeljem Pravilnika o osnivanju, organizaciji i radu Higijenskog zavoda sa školom narodnog zdravlja u Zagrebu od 4. rujna 1926, Higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja služio je za ispitivanje, suzbijanje, sprečavanje i liječenje zaraznih bolesti, bavio se svim pitanjima higijene i socijalne medicine. Školi je bila naročita zadaća teoretski i praktični zdravstveni odgoj naroda, s osobitim obzirom na higijenske potrebe sela u zemlji. Temeljem Zakonske odredbe o djelokrugu Zdravstvenog zavoda u Zagrebu od 3. siječnja 1942., Zdravstveni zavod u Zagrebu bio je stručna ustanova Ministarstva zdravstva za slijedeće poslove: 1) ispitivanje i proučavanje svih pojava, koje su bile u vezi s narodnim zdravljem, 2) proučavanje i suzbijanje akutnih i kroničnih zaraznih bolesti, nadzor nad sredstvima za dezinfekciju i dezinsekciju, 3) zdravstvo sela, naselja, stanova, poslovnica i radionica (obrtničkih i tvorničkih), 4) opskrba naroda zdravom pitkom vodom, 5) higijena rada i duševna higijena, 6) higijena narodne prehrane i nadzor nad živežnim namirnicama, 7) higijena odjeće i obuće, te predmeta opće upotrebe, 8) zdravstvena promidžba i poučavanje naroda, a osobito pripadnika onih zvanja, koji su po naravi svojega posla mogli utjecati na veći krug ljudi, prijedlozi nastavnih osnova za predavanje higijene u školama, 9) stručno usavršavanje liječnika i obrazovanje pomoćnog zdravstvenog osoblja u zdravstvenoj i društvovnoj službi, 10) svi ostali poslovi, koje mu je dodijelio ministar zdravstva. Za područje Velike župe Prigorje, Zavod je obavljao poslove župskog zdravstvenog doma. Zavod je obavljao nadzor nad svim državnim i privatnim školama za pomoćno zdravstveno osoblje i društvovnoj i zdravstvenoj službi.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Temeljem Pravilnika o osnivanju, organizaciji i radu Higijenskog zavoda sa školom narodnog zdravlja u Zagrebu od 4. rujna 1926, Higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja sačinjavala su slijedeća odjeljenja: 1) Administrativno, 2) Bakteriološko-epidemiološko, 3) Za biološke proizvode, 4) Kemijsko s odsjekom za kontrolu živežnih namirnica, 5) Antirabično, 6) Za cjepivo protiv boginja, 7) Bolničko (Bolnica za zarazne bolesti), 8) Parazitološko s odsjecima: a) Za zoologiju, b) Za fitopatologiju, 9) Tehničko s odsjecima: a) Za asanaciju sela, b) Za sanitetsku tehniku, 10) Za socijalnu medicinu s odsjecima: a) Za higijensku propagandu, b) Za proučavanje narodne patologije i statistiku, c) Za proučavanje naroda. Zavodom je upravljao direktor. Temeljem čl. 46. Zakona o banskoj upravi od 7. studenoga 1929., Škola narodnog zdravlja u Zagrebu bila je podređena Ministarstvu socijalne politike i narodnog zdravlja (Sl. novine br. 261 od 7. studenoga 1929., Beograd). Temeljem Uredbe o organizaciji i delokrugu Škole narodnog zdravlja u Zagrebu od 29. ožujka 1930., Škola je bila neposredno podređena Ministarstvu socijalne politike i narodnog zdravlja i kao stručno tijelo imala je nadležnost za cijelu državu. Škola je imala slijedeća odjeljenja: 1) Odjeljenje za proučavanje naroda, 2) Odjeljenje za poučavanje naroda, 3) Odjeljenje za sanitetsku tehniku, 4) Odjeljenje za biološke proizvode. Kao zaseban odsjek neposredno podređen direktoru Škole postojao je Administrativni otsjek, koji je obavljao sve administrativne i računske poslove Škole. Radi praktične primjene zadataka Škole u njezin sastav ušla je i Državna škola za sestre pomoćnice u Zagrebu (NN 91 od 18. travnja 1930., Zagreb). Temeljem Zakonske odredbe o djelokrugu Zdravstvenog zavoda u Zagrebu od 3. siječnja 1942., Zavod je imao slijedeće odjele: a) Za epidemiologiju sa serobakteriološkim i parazitološkim laboratorijem, b) Za primjenu higijene s kemijskim laboratorijem za pregled živežnih namirnica, za sudbeno-kemijske analize te sa zdravstveno-tehničkim laboratorijem za pregled pitkih i otpadnih voda i radne atmosfere, c) Za zdravstveno prosvjećivanje s foto-filmskim laboratorijem te radionicama za izradu modela i slika, d) Za zdravstvenu nastavu sa Školom za sestre pomoćnice, Školom za zdravstvene pomoćnike, te s drugim školama i tečajevima, koji su se trebali osnovati za izobrazbu pomoćnog osoblja u zdravstvenoj službi, e) Za zdravstveno proučavanje naroda s laboratorijem za zdravstvenu brojitbu. Zavod je imao svoj Pomoćni ured, knjižnicu i tiskaru. Škola za sestre pomoćnice u Zagrebu ušla je u sastav i pod nadzor Zdravstvenog zavoda. Provedba ove Zakonske odredbe povjerena je Ministarstvu zdravstva.