ARHiNET - Državno nadodvjetništvo Zagreb

Povijest:	Državno nadodvjetništvo osnovano je Zakonom o kaznenom postupku od 17. svibnja 1875. godine, koji je stupio na snagu naredbom bana od 24. kolovoza 1882. Zakonskom odredbom od 7. siječnja 1942., Državno se nadodvjetništvo u Zagrebu ukida, a umjesto njega osniva se Vrhovno državno tužiteljstvo u Zagrebu. Prema toj zakonskoj odredbi Državno nadodvjetništvo trebalo je prestati s radom 15. veljače 1942, a Više državno tužiteljstvo započeti s radom 1. ožujka 1942. godine. Prema tom zakonu, za cijelo se područje NDH osniva Državno nadodvjetništvo u Banja Luci. Međutim, ni ovo nije provedeno, te Državno nadodvjetništvo prestaje s radom tek 5. svibnja 1945. godine.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Državno je nadodvjetništvo nadziralo rad državnih odvjetništva, zastupanje optuženih pred Kasacionim sudom, davanje prijedloga o prizivima Banskom stolu, upućivanje prigovora na optužbe, pridržavanje zakona, zastupalo je zemaljsku imovinu i zaklade u svim pravnim poslovima, davalo pravna mišljenja i obavljalo prokuraturu. Prema zakonskoj odredbi od 31. 12. 1891. (“Ob ustrojstvu državnog nadvodvjetništva i državnog odvjetništva u Hrvatskoj i Slavoniji”), Državna nadodvjetništva odvajaju svoje poslove od Banskog stola i postaju samostalne ustanove, neposredno podređene banu. Naredbom bana od 22. rujna 1919. godine, izuzeto je iz nadležnosti Državnog nadodvjetništva pravo zastupanja zemaljske imovine u građansko-pravnim sporovima, koje je preneseno u nadležnost Ravnateljstva erarnih poslova u Zagrebu. Prema uredbi od 28. studenog 1919. godine, pri Stolu sedmorice osnovan je posebni Odjel B, kao posljednji sudski stupanj. U čl. 4 te uredbe postavljen je pri Odjelu vrhovni državni odvjetnik. Da bi se izjednačio položaj državnog nadodvjetnika i vrhovnog državnog odvjetnika, predlaže se da se kod Državnog nadodvjetništva, koje bi trebalo nositi naslov “Vrhovno državno odvjetništvo” ustanovi: mjesto vrhovnog državnog odvjetnika, njegovog zamjenika, mjesto državnog nadodvjetnika, te mjesto njegovog zamjenika. Ovaj prijedlog, međutim, nije proveden. Naredbom Ministarskog savjeta KSHS od 1. rujna 1921., ukinuto je Povjereništvo za pravosuđe u Zagrebu, a njegovi su poslovi preneseni na Odjel Ministarstva pravde u Zagrebu. Prema toj naredbi državni je nadodvjetnik u pitanju kaznenog postupka neposredno podređen ministru pravde. Državni nadodvjetnik i dalje zastupa županije, te zaklade i fondove. Zakonom o državnom tužilaštvu od 21. ožujka 1929., državna odvjetništva mijenjaju ime u državna tužilaštva, a Državno nadodvjetništvo zadržava svoj naslov, sve dok se ne osnuje jedno Vrhovno državno tužilaštvo za cijelu državu. Državno nadodvjetništvo u Zagrebu bilo bi prema tome odjel Vrhovnog državnog tužilaštva u Beogradu. Međutim, sve do 1945. godine, ova odluka nije provedena.