ARHiNET - Obitelj Dominis

Povijest:

Plemićka obitelj s otoka Raba.
Navodni utemeljitelj je Diminja (od Dominik), poslanik Raba u Mletačkoj Republici (1166).
U prvoj polovici 13. st. djeluje Stjepan, rapski biskup, a sredinom 14. st. (1345) Stjepan, utemeljitelj župe sv. Damjana na Rabu (1345). U drugoj polovici 14. st. djeluje Krševan, rapski i trogirski, te kaločko-bački biskup.
Ladislav Napuljski darovao je Andriji solane na Rabu i Pagu (1403). Sinovi Andrije (početak 15. st) bili su Šimun (trogirski biskup) i Ivan (senjski biskup, diplomat i vojskovođa). Oni su 1434. godine zajedno s braćom Damjanom, Stjepanom, Krševanom i stricem Krstom, dobili grbovnicu kralja Žigmunda i novi grb (HDA, fond br. 710. Obitelj Dominis, kut. 1). Imali su carske ovlasti imenovanja bilježnika i izvan Raba, te su prema Rapskom statutu, u određenim prilikama, smjeli zamjenjivati kneza, što je zadarski knez i potvrdio 1460. godine. Neki članovi obitelji bili su gospodarstvenici Jakov, sredina 15. st) i trgovci Jakov, kraj 15. st).
Ivan je bio senjski biskup (1531-41). Drugi je Ivan za vojne zasluge u zakup dobio područje Novalje na Pagu (1581). Njegov brat Šimun, preselivši se u Šibenik, utemeljio je šibensku granu obitelji, koja izumire u muškom koljenu 1665. godine. Treći brat, Jeronim, bio je pjesnik i pravnik.
Jeronimov sin, Marko Antun (1560-1624), bio je pisac, učenjak i splitski nadbiskup (1602-1616). Nakon odlaska u Englesku, objavljuje 1617. u Londonu prvi svezak svog glavnog djela "De republica ecclesiastica". U to je vrijeme Rim već zabranio sva Dominisova djela pa čak i ona buduća, te dao nalog za njegovo uhićenje. Iako izaziva snažne polemike u Europi, u Cambridgeu mu je dodijeljen počasni doktorat iz teologije. Pokajavši se, dobio je papino oproštenje, no ipak je umro zatvoren u Anđeoskoj tvrđavi u Rimu. Posmrtno je proglašen krivim i prema osudi inkvizicije, bio je spaljen.
Istaknuo se i na području fizike i matematike. Sastavio je genealogiju svoje obitelji 1283-1600. U drugoj polovici 16. st. djeluje Antun, senjski biskup, a krajem 16. i početkom 17. st. Jeronim, teolog i pravni pisac, arhiđakon Zadarskog stolnog kaptola (1680), te kapitularni vikar (1688). Sastavljao je dekrete i konstitucije dijecezanske sinode. Premda je 1690. godine preveo Rimski katekizam i dobio dopuštenje za njegovu objavu, prijevod je ostao u rukopisu.
Obnovljeni ogranak obitelji u Šibeniku krajem 17. st, imao je posjed na otoku Prviću. U ženskoj lozi održao se do 1915. godine. U Šibeniku je sačuvana obiteljska kuća. Arhiv obitelji nije sačuvan u cijelosti. Dijelovi gradiva pohranjeni su kod šibenske obitelji Gogala, u Državnom arhivu u Zadru, u Znanstvenoj knjižnici u Zadru i Državnom arhivu u Rijeci. Dvije obiteljske palače s uklesanim grbovima sačuvane su u Rabu.

Sjedišta:

Rab (1166-); Pag (1403-); Šibenik (1501-1915)