ARHiNET - Narodni odbor kotara Kutina

Povijest:	Po okončanju II. svj. rata, 1945. godine, osnovan je Narodni odbor kotara Kutina kao mirnodobski slijednik Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Kutina kao lokalnog organa "narodne vlasti". Od osnutka pa do listopada 1962. sjedište NOK-a je bilo u Kutini. Podređen je Okružnom narodnom odboru Bjelovar, a nakon ukinuća okružnih NO-a 1947. godine podređen je Narodnom odboru oblasti Zagreb i to sve do 1951. godine kada su ukinuti i narodni odbori oblasti. Uz vrlo česte (manje ili veće) reorganizacije, ali i manje izmjene područne nadležnosti u skladu sa izmjenom zakonskih propisa, djeluje sve do listopada 1962. godine, kada je Zakonom o područjima općina i kotara u Narodnoj Republici Hrvatskoj ukinut kotar Kutina. Kutina je ovim Zakonom proglašena općinom. Za područje općine Kutina, kao upravni organ osnovana je Skupština općine Kutina.
Sjedišta:	Kutina (1945-1962)
Djelatnost:	Kotarski narodni odbor Kutina je lokalni organ uprave za područje kotara Kutina. Prema naredbama viših organa uprave neposredno rukovodi privrednim, društvenim i kulturnim razvojem svoga područja. Nadređen je mjesnim narodnim odborima, a podređen okružnim i oblasnim NO-ima.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Kao vrhovni izvršni organ narodnog odbora pojavljuje se Izvršni odbor kojeg čine predsjednik, tajnik, predsjednici Planske i Kontrolne komisije te povjerenici povjereništava pojedinih resora. Izvršni odbor rukovodi i administracijom. Od 1952. Narodni odbor kotara Kutina djeluje kao dvodomni, čine ga Kotarsko vijeće i Vijeće proizvođača. Tada je ukinut Izvršni odbor, a umjesto povjereništava osnovani su savjeti građana i to: Savjet za privredu, Savjet za komunalne poslove, Savjet za prosvjetu i kulturu, Savjet za narodno zdravlje i socijalnu politiku i Savjet za unutrašnje poslove. Administracijom rukovodi Tajnik, a organizirana je kroz slijedeće odjele: Tajništvo (sa odsjecima za pravne, organizacijske i personalne poslove, kancelarijom, računovodstvom i ekonomatom, Statističkim uredom i Katastarskim uredom); Odjel za prosvjetu i kulturu; Odjel za socijalnu politiku; Odjel za komunalne poslove; Odjel za privredu (sa Građevinskom inspekcijom, Referadom za urbanističke regulacione poslove, Referadom za saobraćaj i putove); Odjel za privredu (sa Ekonomsko-financijskim odsjekom, Trgovinskom inspekcijom, Referadom za poljoprivredu, Odsjekom za otkup i Privredno-upravnim odsjekom) te Uprava prihoda - Odjel za prihode (sa Referadom za budžet, Odsjekom za prihode iz privrede i Odsjekom za prihode od stanovništva i ostale prihode, Financijskom kontrolom). Od 1955. slijedi nova reorganizacija po kojoj se upravni organi NO-a nazivaju sekretarijatima, a postoje za resore unutrašnjih poslova, opću upravu, za financije, za privredu, za komunalne poslove, za rad, za prosvjetu i kulturu, za narodno zdravlje i soc. politiku.