ARHiNET - Narodni odbor općine Rasinja

Napomena o osnivanju:	Narodni odbor općine Rasinja osnovan je 30. travnja na osnovu Zakona o podjeli Narodne Republike Hrvatske (NN 16/52).
Povijest:	U skladu sa Zakonom o podjeli Narodne Republike Hrvatske (NN 16/52) 30. travnjaja 1952. na području dotadašnje teritorijalne nadležnosti Mjesnog narodnog odbora Rasinja, Mjesnog narodnog odbora Kuzminec i Mjesnog narodnog odbora Subotica formiran je Narodni odbor općine Rasinja. U njegovom sastavu nalaze se mjesta Belanovo selo, Cvetkovec, Gorica, Grbaševec, Ivančec, Koledinec, Kuzminec, Lukovec, Subotica Podravska, Rasinja, Segovina i Vojvodinec. Do 1955. viši organ javne uprave za NOO Rasinja je Narodni odbor kotara Ludbreg. Općim zakonom o narodnim odborima iz 1952. (SL 22/52) i Ustavnim zakonom iz 1953. narodni su odbori definirani kao najviši lokalni organi vlasti na svom teritoriju i organi narodnog samoupravljanja. Procesom decentralizacije proširene su ovlasti, prava i materijalne osnovice narodnih odbora, te oni više nisu samo lokalni organi državne vlasti u administrativno-teritorijalnim jedinicama, već opća predstavnička tijela lokalnih zajednica. Samoupravljanje se, pak, očituje u mogućnosti naroda da upravlja društvenim poslovima preko svojih predstavničkih tijela i radničkih savjeta, kao i neposredno izborima, opozivima, referendumima, zborovima birača, savjetima građana i drugim oblicima neposrednog upravljanja. Sljedeći korak u razvoju narodnih odbora uvjetovan je uvođenjem komunalnog sustava 1955. godine. Prema Zakonu o području kotara i općina u NRH (NN 36/55) ukida se Narodni odbor općine Mali Bukovec čime se teritorijalna nadležnost NOO-a Rasinja proširuje na sela Antolovec i Kutnjak. Općim zakonom o uređenju općina i kotara iz 1955. (SL 26/55) općina je definirana kao osnovna političko-teritorijalna i društveno-ekonomska zajednica, a narodni odbori postaju opća predstavnička tijela u novoformiranim općinama i kotarima kao zajednicama općina. Tom reorganizacijom prenio se dio nadležnosti sa NOK-a na NOO. Konstituirajuća sjednica novog Narodnog odbora Rasinja održana je 7. kolovoza 1955. Viši organ javne uprave postaje NOK Koprivnica. Općina Rasinja ukinuta je 31. srpnja 1957. na temelju Zakona o izmjeni područja općina u NRH (NN 35/57) čime ulazi u sastav općine Koprivnica.
Sjedišta:	Rasinja (1952 - 1957.)
Djelatnost:	Narodni odbor općine razmatra osnovna pitanja od značaja za privredni, komunalni, kulturni i socijalni razvitak i život općine. U skladu sa Zakonom o narodnim odborima općina (NN 35/52), općina preko Narodnog odbora i drugih organa općinske samouprave vrši sljedeće poslove: samostalno donosi društveni plan i budžet donosi propise samostalno i na temelju ovlaštenja u zakonu; osniva privredna poduzeća i komunalne, kulturne, prosvjetne, zdravstvene i socijalne ustanove; neposredno primjenjuje zakone i druge propise vođenjem upravnog i administrativno-kaznenog postupka i donošenjem rješenja u prvom stupnju; poništava i ukida nezakonite akte organizacija i ustanova nad kojima ima pravo nadzora; organizira izvršenje poslova iz svoje nadležnosti i poduzima organizacijske, upravne, ekonomske i druge odgovarajuće mjere za njihovo izvršenje; osigurava sredstva za funkcioniranje javnih službi u općini; osigurava vođenje općinskih službi postavljanjem stručnih službenika; daje preporuke privrednim organizacijama i samoupravnim ustanovama za njihov rad; podnosi prigovore za zaštitu samoupravnih prava kada joj je propisom ili drugim aktom višeg državnog organa prekršeno pravo utvrđeno zakonom.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Najviši organ vlasti općine Rasinja je Narodni odbor. Sve funkcije vlasti obavlja na svojim sjednicama koje se u pravilu održavaju jednom mjesečno. Dana 30. travnja 1952. na sastanku izbornog tijela, sastavljenog od dotadašnjih odbornika mjesnih narodnih odbora Rasinja, Kuzminec, Subotica i Čukovec i odbornika Narodnog odbora kotara izabranih u izbornim jedinicama koje su ušle u sastav općine Rasinja, izabran je prvi Narodni odbor. U skladu s rješenjem o brojnom sastavu narodnih odbora kotara Ludbreg NOO Rasinja imao je 17 odbornika. Iz redova odbornika za predsjednika Narodnog odbora izabran je Gazivoda Franjo. U skladu sa Zakonom o izborima i opozivu odbornika narodnih odbora (NN 36/52) 7. prosinca 1952. održani su izbori za novi odbor sastavljen od 15 članova. Za predsjednika je ponovo izabran Gazivoda Franjo. Godine 1955. u skladu sa Zakonom o području kotara i općina u NRH (NN 36/55) NOO Rasinja proširen je s dva sela (Antolovec i Kutnjak) ukinute općine Mali Bukovec. Odbor nove općine sastoji se od sedamnaest odbornika s time da dosadašnja općina Rasinja bira 14, a općina Mali Bukovec 3 odbornika. Na konstituirajućoj sjednici 7. kolovoza 1955. za predsjednika je ponovo izabran Gazivoda Franjo, a za potpredsjednika Kranjec Stjepan. Za proučavanje pojedinih pitanja i pretresanje prijedloga Narodni odbor bira iz reda svojih članova stalne i povremene komisije, dok za obavljanje određenih izvršnih i upravnih poslova konstituira savjete. Osim putem povremenih komisija i savjeta kao kolegijalnih tijela, građani u radu Narodnog odbora sudjeluju putem zborova birača. Za neposrednu primjenu zakona i drugih propisa, stručnu obradu i pripremanje akata, provođenje zaključaka, obavljanje drugih upravnih i administrativno-tehničkih poslova iz svoje nadležnosti Narodni odbor općine Rasinja osniva 1955. sljedeće upravne organe: 1. Tajništvo, 2. Odsjek za prihode i 3. Odsjek za opće poslove i budžet. Narodni odbor općine Rasinja donio je 30. kolovoza 1956. na osnovu Zakona o organima uprave u NRH (NN 23/56) novu odluku o unutrašnjoj organizaciji uprave prema kojoj se za vršenje upravnih poslova osniva Sekretarijat Narodnog odbora općine, kao jedinstveni organ uprave. Radom Sekretarijata rukovodi tajnik Narodnog odbora općine. U sastavu Sekretarijata nalaze se sljedeće radne jedinice: 1.Referat za opću upravu i unutrašnje poslove, 2.Referat za narodnu obranu, 3.Referat za privredu i komunalne poslove i 4.Referat za narodno zdravlje, socijalnu zaštitu, prosvjetu, kulturu i školstvo. Za vršenje upravnih poslova iz područja financija osnovana je Uprava za prihode, kao posebna orgaanizacijska jedinica. Novom odlukom o unutrašnjoj organizaciji organa uprave od 14. rujna 1956. u sastavu Sekretarijata nalaze se sljedeće radne jedinice: Referada za opću upravu, Referada za narodnu obranu, Referada za građanska stanja i unutrašnje poslove, Referada za narodno zdravlje, socijalnu zaštitu, prosvjetu, kulturu i školstvo, Referada za privredu i komunalne poslove i Uprava za prihode. Posebnu organizacijsku jedinicu čini općinski sudac za prekršaje koji u prvom stupnju vodi administrativno kazneni postupak po prekršajima koji nisu u nadležnosti Kotarskog suca za prekršaje ili drugih državnih organa. Administrativno poslovanje upravnih ograna usmjerava i usklađuje tajnik pod nadzorom predsjednika Narodnog odbora. Do 1955. u administraciji je zaposleno 7 službenika, a 1956. novom sistematizacijom radnih mjesta predviđeno je 11 službenika.