ARHiNET - Zagrebački zbor (Zagrebački velesajam)

Povijest:	Godine 1908. osnovan je privremeni odbor s ciljem osnivanja društva za unapređenje industrije, proizvodnje, trgovine i prometa. Konstituirajuća skupština održana je 14. studenog 1909. kada je privremeni odbor ovome društvu dao ime "Zagrebački zbor". Sjedište društva bilo je u Zagrebu. Grad Zagreb ima dugu tradiciju održavanja sajmova. Od 1256. godine održava se godišnji sajam na dan sv. Marka 25. travnja. Od 1372. godine održava se sajam svake godine 13. srpnja tzv. "Margaretinje". Od 1569. godine grad je dobio povlasticu održavanja "cvjetnog" i "duhovskog" sajma. Slijedom zakona nove države FNRJ nastali su novi uvjeti za ovo društvo. Odlukom Izvršnog odbora GNO-a od 22. veljače 1946. raspušten je Zagrebački zbor, a imovina je stavljena na raspolaganje GNO-u.
Sjedišta:	Zagreb ; Zagreb (1909 - 1945)
Djelatnost:	Društvo je imalo svrhu unapređenja industrije, proizvodnje, trgovine i prometa. Od 1910. do 1941. godine priređena su 34 međunarodna sajma i 37 raznih izložaba, ukupno 71 priredba.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Društvo je funkcioniralo na osnovu pravila koja je odobrila Zemaljska vlada kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 11. listopada 1909. Na čelu društva su predsjednik i podpredsjednik koji se biraju na Glavnoj skupštini društva. Predsjednik ili njegov zamjenik zastupa društvo, saziva Glavnu skupštinu, sjednice Upravnog odbora, potpisuje društvene spise i pravne isprave. Društvom upravlja Upravni odbor. Glavna skupština se održava godišnje jedan put. Na toj skupštini se biraju članovi Upravnog, Izvršnog i Nadzornog odbora. Na istoj se skupštini biraju članovi za Ured Zagrebačkog zbora. Broj članova Upravnog odbora se mijenjao, pa je 1922. imao 22, a 1937. 41 člana. Izvršni odbor imao je 5-7 članova. Nadzorni odbor imao je 4 člana, a Ured Zagrebačkog zbora 3 člana. Društvo se raspušta ako to odredi državna vlast ili ako to zaključi Glavna skupština. Za ovaj zaključak potrebna je prisutnost polovice društvenih članova, od kojih barem dvije trećine glasaju za razlaz. Nakon ispunjenja svih društvenih obaveza, nepokretni se imetak predaje gradskoj općini. Taj imetak imade služiti prvenstveno u privredne svrhe.