ARHiNET - Hrvatski sabor kulture

Povijest:	Počeci HSK sežu u 1859. kada je u Karlovcu osnovano Društvo karlovačkih pjevača. Godine 1875. osnovan je Pjevački savez Hrvatske koji je djelovao do 1947. Njegovu ulogu preuzima Savez kulturno-prosvjetnih društava Hrvatske, čija je Osnivačka skupština održana 30. svibnja 1948. u Zagrebu. U prosincu 1955. na prvom saborovanju, Savez je preimenovan u Prosvjetni sabor Hrvatske. U siječnju 1969. u HSK integrirani su Savez amaterskih kazališta i kazališnih društava Hrvatske, Hrvatsko seljačko prosvjetno društvo Seljačka sloga, Savez muzičkih društava i organizacija Hrvatske i Savez ustanova i organizacija za širenje knjige Hrvatske. U razdoblju od 1983. do 1991. HSK djeluje pod nazivom Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske. Na skupštini održanoj 22. travnja 1991. promijenjen je naziv u Hrvatski sabor kulture.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Djelatnost je usmjerena na različite sadržaje vezane uz kulturni amaterizam, koji obuhvaća tri područja: manifestacije, obrazovanje i izdavačku djelatnost. HSK je osnovan s ciljem objedinjavanja sindikalnih, seljačkih, omladinskih društava, Seljačke sloge i Prosvjete. HSK se razvio u jedinstvenu organizaciju kulturno-prosvjetnog rada namijenjenu svima. Članovi su bili kulturno-prosvjetna društva i savezi nacionalnih manjina, svih gradova i sela. Godine 1949. u Zagrebu je održan I. festival Saveza kulturno-prosvjetnih društava Hrvatske. U valu omasovljavanja, priređivane su smotre i festivali na svim razinama, republičkim, oblasnim, kotarskim, gradskim i općinskim. Regionalne i općinske smotre ulazile su u sistem natjecanja za republičke smotre. Republičke smotre i festivali bili su dio smotre Radničko kulturno stvaralaštvo. Programi svih susreta sastojali su se od natjecateljskog dijela i samostalnih nastupa. HSK je pojedince i ansamble koji su na susretima postizali visoku izvođačku kvalitetu, predlagao i slao na međurepublička i međunarodna natjecanja. Od 1950. organiziraju se tečajevi za zborovođe, voditelje dramskih i folklornih grupa. Pozornost usmjerena na pružanje kulturne pomoći selu u početku je krenula s organiziranjem praktičnih (o higijeni, zdravstvu, pčelarstvu, voćarstvu, naprednom gospodarstvu i sl.) i osnovnih općeobrazovnih tečajeva za odrasle, a kasnije je obuhvatila i podršku u osnivanju čitaonica, narodnih knjižnica i prosvjetnih domova. Danas, temeljem Zakona o udrugama, HSK djeluje kao matični savez udruga koji objedinjuje amaterska društava na području Hrvatske. Djeluje neposredno putem svojih stručnih savjeta, saveza amaterskih kulturno-umjetničkih društava (Savez pjevačkih zborova Hrvatske, Savez harmonikaških orkestara Hrvatske, Savez puhačkih orkestara Hrvatske, Savez tamburaških orkestara Hrvatske, Savez folklornih ansambala Hrvatske, Savez kazališnih grupa Hrvatske, Savez plesnih ansambala Hrvatske i Savez likovnih sekcija Hrvatske) i amaterskih kulturnih zajednica u općinama.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Tijekom svoga dugogodišnjega djelovanja HSK je imao tek manje organizacijske promjene. Godine 1969. u HSK fuzionirani su: Hrvatsko seljačko prosvjetno društvo Seljačka sloga, Savez amaterskih kazališta i kazališnih društava Hrvatske, Savez muzičkih društava i organizacija Hrvatske i Savez ustanova i organizacija za širenje knjige Hrvatske. Sljedeća značajnija promjena je uslijedila nakon sjednice održane 3. prosinca 1991. Ovlasti skupštine je preuzelo Vijeće a odbori su preimenovani u savjete kao stručna tijela za pojedina područja umjetničkog djelovanja. Radi boljega povezivanja, unapređivanja i postizanja uvjeta za rad i kontinuiteta održavanja susreta, odlučeno je da se pristupi novoj funkcionalnoj organizaciji amaterskih kulturnih djelatnosti, a da se pri tome zadrži i postojeća teritorijalna organiziranost. Nova organizacija sastoji se od saveza (Savez pjevačkih zborova Hrvatske, Savez tamburaških orkestara Hrvatske, Savez harmonikaških orkestara Hrvatske, Savez plesnih ansambala, Savez folklornih ansambala, Savez likovnih amatera Hrvatske) koji su članovi HSK. Tijela upravljanja utvrđivana su Statutom. Najviše tijelo upravljanja i odlučivanja bila je Skupština, sačinjena od predstavnika zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti, organizacija i ustanova. Skupština je donosila i prihvaćala Statut, srednjoročne i godišnje planove, programe rada i financijske programe, birala Predsjedništvo i donosila Poslovnik o svom radu. Predsjedništvo kao izvršno tijelo Skupštine bilo je sastavljeno od 15 članova s mandatom od četiri godine. Ono je sazivalo Saborovanje kao najviši oblik okupljanja kulturnih radnika radi raspravljanja o važnim pitanjima iz kulture. Vodilo je brigu o provođenju zaključaka i odluka Skupštine, pratilo provođenje usvojenih godišnjih planova i programa rada HSK, izrađivalo godišnja izvješća o radu HSK i prijedlogu završnog računa, biralo je predstavnike HSK u Predsjedništvu Saveza kulturno-prosvjetnih zajednica Jugoslavije. Predsjedništvo je Skupštini podnosilo izvješća o postignutim rezultatima i radu i po potrebi osnivalo stale i privremene odbore i komisije. Predsjednik je predstavljao i zastupao HSK i sazivao sjednice Skupštine i Predsjedništva. U odsutnosti predsjednika njegove poslove obavljao je potpredsjednik. Izvršno tijelo Predsjedništva bilo je Tajništvo. Tajništvo je Predsjedništvu pripremalo nacrte i prijedloge programa na razmatranje i usvajanje i pratilo je rad stalnih odbora. Tajnik je ujedno bio voditelj Stručne službe. Nadzorni odbor se sastojao od pet članova, izabranih na skupštini s mandatom od četiri godine. Odbor je pratio novčano poslovanje HSK i ukazivalo na nepravilnosti. Kao stručna radna tijela, Predsjedništvo HSK osnivalo je savjete, stalne i povremene odbore i komisije za pojedina područja umjetničkog amaterskog djelovanja (Odbor za glazbenu kulturu, Odbor za kazališnu kulturu, Odbor za plesnu kulturu, Odbor za likovnu kulturu, Odbor za popularizaciju knjige, Odbor za međunarodnu suradnju, Komisija za film). Odbori su 1991. preimenovani u savjete. Članovi savjeta u pravilu su bili umjetnici, književnici i ugledni kulturni radnici. HSK je imao vlastitu nakladničku djelatnost. U listopadu 1948. pokrenut je Kulturni radnik, časopis za društvena i kulturna pitanja, koji je u kontinuitetu izlazio do 1991. Informativna glasila Bilten, Informativni bilten i Informacije bila su namijenjena aktivistima iz djelokruga HSK (u kazališnoj, glazbenoj, folklornoj, plesnoj i književnoj umjetnosti) i ostalima zainteresiranima za djelatnosti HSK. Pored tiskanja raznih časopisa u okviru odbora Predsjedništva, HSK je tiskao biltene, programske propozicije, kataloge, priručnike za savjetovanja, manifestacije i sl.