ARHiNET - Savez amaterskih kazališta i kazališnih društava Hrvatske

Povijest:	Ideja o osnivanju Saveza amaterskih kazališta i kazališnih društava Hrvatske (dalje: Savez) donesena je na savjetovanju amaterskih kazališta i kazališnih amaterskih družina i Saveza kulturno-prosvjetnih društava Hrvatske održanom 13. studenoga 1954. Na osnivačkoj skupštini održanoj 29. ožujka 1955. usvojen je pravilnik, utvrđen način rada i izabrani Upravni odbor i Sekretarijat. Iz sačuvanoga gradiva ne može se sa sigurnošću utvrditi kada Savez mijenja naziv. Savez je samostalno djelovao do 1969. kada je fuzioniran u Prosvjetni sabor Hrvatske. Nakon ujedinjenja, djelatnost Saveza se nastavlja u Odboru za kazališnu kulturu Prosvjetnog sabora Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Ciljevi i zadaci Saveza bili su razvijanje, pomaganje i usmjeravanje rada amaterskih kazališta i kazališnih skupina. Djelatnost je obuhvaćala sljedeća područja: priređivanje manifestacija (festivali i smotre), stručno obrazovanje kadrova (tečajevi, savjetovanja i seminari), izdavačka djelatnost, nabavka dramskih tekstova i literature, pomoć pri izboru repertoara i ostala stručna pomoć članovima. Savez je od 1954. priređivao Festival kazališnih amatera Hrvatske, a 1957. pokrenuo Hvarski festival amaterskih kazališta, koji se razvio u značajnu kulturnu manifestaciju u jugoslavenskim razmjerima i postao središnji festival kazališnih amatera Jugoslavije. Radi poboljšanja suradnje i podizanja kvalitete rada, od 1959. u okviru festivala priređuju se tečaj režije i glume za napredne i savjetovanje pod nazivom Hvarski razgovor. Polaznici su bili predstavnici saveza kazališnih amatera svih republika Jugoslavije. Nakon 1969. tradiciju festivala nastavlja Prosvjetni sabor Hrvatske. Savez je u suradnji s učiteljskim udruženjima i sindikalnim podružnicama priređivao jednodnevne seminare za prosvjetne radnike i time pomagao kazališnim družinama u selima. Savez je izdavao, umnožavao i prepisivao dramska djela namijenjena svojim članovima. Časopis Kulturni radnik je redovito tiskao dramske tekstove. Članstvo u Savezu je bilo dobrovoljno, članovi su bili amaterska kazališta, kazališne družine i sekcije na području Hrvatske.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Vodeća tijela Saveza utvrđena Pravilima bila su: Skupština (u pravilu održavana svake dvije godine), sačinjena od izabranih članova amaterskih kazališta, družina i sekcija. Osim što je donosila i mijenjala pravila, program rada i prihvaćala izvješća o radu, Skupština je imala ovlasti da bira članove u Upravni i Nadzorni odbor. Upravni odbor je vodio rad Saveza između dvije skupštine. Sekretarijat, kao stalno radno tijelo, je vodio tekuće poslovanje Saveza. Po potrebi Odbor je osnivano stalne i privremene komisije i savjete. Komisija za dramaturški rad, tj. repertoarna pitanja i za instruktažu brinula se za nabavku i umnožavanje dramskih djela i omogućavala njihovu dostupnost družinama na terenu. Komisija je tiskala katalog dramskih djela s kratkim prikazom pisaca i recenzijama o djelima. Komisija za stručno uzdizanje kadrova bavila se razrađivanjem programa tečajeva usmjeravajući ga prema potrebi polaznika. Redateljski savjet je razrađivao koncepciju rada i pružanja pomoći skupinama na terenu u razradi i postavljanju dramskih djela (scenografija i sl.). Nadzorni odbor se brinuo o imovini i novčanom poslovanju Saveza.