ARHiNET - Hrvatsko seljačko prosvjetno društvo "Seljačka sloga"

Povijest:	Sloga je osnovana na temeljima Hrvatskog seljačkog prosvjetnog i dobrotvornog družtva Seljačka sloga. Društvo je osnovano 1925. s ciljem čuvanja, širenja i unapređenja hrvatske narodne kulture. Za vrijeme II. svjetskog rata bilo je prisiljeno obustaviti rad. Nakon rata kulturno-prosvjetni rad preuzela je Narodna fronta Hrvatske. Odluka o ponovnom pokretanju djelatnosti Sloge donesena je na sjednici Izvršnog odbora Narodne fronte Hrvatske 12. srpnja 1945. Obnoviteljska skupština održana je 17. rujna 1945. u Zagrebu u zgradi Hrvatskog seljačkog doma. Isti dan održana je i prva sjednica na kojoj su izabrani predsjednik, potpredsjednik, tajnik i blagajnik. Prvi obnovljeni ogranak bio je u Trebarjevu Desnom, rodnom selu braće Radić. Odlukom skupštine od 28. siječnja 1969. Sloga je sjedinjena u Prosvjetni sabor Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	U predratnoj Jugoslaviji Hrvatsko seljačko prosvjetno i dobrotvorno družtvo bilo je najraširenija prosvjetna narodna organizacija. Po završetku rata sve frontovske organizacije (USAOH, AFŽ, sindikati i kulturno-prosvjetna društva i savezi) počele su borbu protiv nepismenosti i za gospodarsko uzdizanje sela. Projekt se odvijao preko novina, časopisa, radioemisija, predavanja, skupova i sl. Temeljem propisa kojim je regulirano opismenjavanje odnosno osnovno obrazovanje odraslih, Sloga je preko svojih ogranaka razvila mrežu tečajeva (poučavanje o kulturama europskih i izvaneuropskih naroda, nastava zemljopisa, gospodarstva, muškoga i ženskoga ručnog rada, obrtnih i strukovnih predmeta, očuvanje starinskih narodnih pjesama i plesova). Pored tečajeva Društvo je organiziralo skupna čitanja, tiskalo knjige, časopis, osnivalo pjevačke i glazbene zborove, otvaralo knjižnice, čitaonice i domove. Do kraja 1946. obnovljena su ukupno 122 ogranka. U ograncima su djelovale dramske, folklorne, pjevačke i glazbene sekcije. Najuspješniji su bili nagrađivani od Ministarstva prosvjete Narodne Republike Hrvatske. Društvo je tiskalo časopis Seljačka sloga, prosvjetni časopis hrvatskog seljaštva koji je izlazio od 1945. do 1967. Časopis je redovito obavješćivao o događanjima u Slozi i ograncima. Godine 1945. otvorena je u Zagrebu Knjižara Seljačka Sloga za uredski materijal i razna izdanja Sloge.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Tijela Sloge utvrđena Pravilima bila su: Skupština, sačinjena od članova Središnjice i po dva delegata svakog ogranka. Osim što je birala članove za Upravni i Nadzorni odbor, Skupština je donosila i prihvaćala pravila, godišnje planove rada i financijske programe. Upravni odbor čine predsjednik, I. i II. potpredsjednik, I. i II. tajnik, blagajnik, zamjenik blagajnika i do 20 odbornika. Upravni odbor bio je zadužen za provođenje zaključaka i odluka Skupštine kojoj je podnosio godišnja izvješća o ukupnom radu u proteklom razdoblju. Pored ostaloga, Odbor je nadzirao i slao upute i naloge ograncima. Po potrebi osnivao je radne (stručne) odbore (npr. za knjižnice, priredbe i sl.). Nadzorni odbor brinuo se o imovini i novčanom poslovanju Sloge. Savjet Seljačke Sloge za kotar bio je zadužen za osnivanje ogranaka, obogaćivanje i poboljšavanje njihovoga rada. Savjet je bio sačinjen od članova Središnjice i delegata ogranaka jednog kotara.