ARHiNET - Savez muzičkih društava i organizacija Hrvatske

Povijest:	Osnivačka skupština je održana 2. travnja 1955. na kojoj je donesen Pravilnik, utvrđen način rada i izabran Upravni odbor. Članstvo u Savezu je bilo dobrovoljno za glazbena društva, organizacije, udruženja i ustanove Hrvatske koji su se bavili svim granama glazbene kulture. Savez je samostalno djelovao do Skupštine 28. siječnja 1969. kada je donesena odluka o fuzioniranju u Prosvjetni sabor Hrvatske. Nakon fuzioniranja, djelatnost Saveza se nastavlja u okviru Odbora za glazbenu kulturu.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Savez je djelovao s ciljem popularizacije i unapređenja glazbene umjetnosti i djelatnosti te na podizanju i razvijanju opće glazbene kulture širokih narodnih masa Hrvatske. Osnovni zadatak bio je objedinjavanje raznovrsnih glazbenih društava koja su se bavila glazbenim amaterizmom. Savez je u suradnji s kulturno-prosvjetnim društvima, stručnim glazbenim udruženjima i zajednicama priređivao festivale, smotre i natjecanja na saveznoj, republičkoj, općinskoj i kotarskoj razini. Neki od njih prerasli su u tradicionalne. Nakon 1969. organizaciju i priređivanje festivala i smotri nastavlja Prosvjetni sabor Hrvatske. Društva koja su postizala značajne rezultate na republičkoj razini upućivana su na savezne i međunarodne festivale i smotre. Osim festivala i smotri Savez je priličnu važnost pridavao stručnom osposobljavanju i usavršavanju kadrova. Priređivao je višemjesečne tečajeve, seminare, savjetovanja i predavanja za dirigente orkestara, zborovođe, koreografe folklornih skupina i nastavnike glazbenog odgoja u školama. Preko seminara i jednomjesečnih ljetnih tečajeva Savez je dijelom rješavao problem stručnog kadra za voditelje glazbenih ansambala i nastavnike glazbenog odgoja. Savez je bio uključen u izrađivanje nastavnih programa i planova za potrebe glazbenih škola i glazbenih studija u Hrvatskoj. Pored toga, Savez se brinuo o tiskanju, umnožavanju i distribuiranju glazbene literature (notni materijali, skladbe za mješovite, muške, ženske i dječje zborove i tamburaške, harmonikaške i puhačke orkestre), raspisivao natječaje za nove tekstove i skladbe, priručnike i ostalu glazbenu literaturu. Između ostaloga, Savez je pomagao članovima pri nabavci novih glazbenih instrumenata. Savez je u suradnji sa srodnim udrugama priređivao prigodne koncerte orkestara i zborova (uglavnom za proslave, godišnjice i sl.) i na taj način poticao i uključivao mlade glazbene talente i orkestre u amatersko glazbeno stvaralaštvo.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Najviše tijelo Saveza bila je Skupština (u pravilu održavana svake dvije godine), sastavljena od izabranih članova Saveza. Osim što je donosila i mijenjala pravila, program rada i prihvaćala izvješća o radu Upravnog i Nadzornog odbora, Skupština je odlučivala o prijedlozima, zamolbama i prigovorima članova. Upravni odbor koji je bio biran na skupštini (predsjednik, potpredsjednik tajnik i blagajnik), vodio je rad Saveza između dvije skupštine. Ovlasti Odbora bile su da zastupa Savez u javnosti, saziva skupštinu, provodi odluke skupštine, prima nove članove i sl. Odbor je osnivao stalna i povremena radna tijela (komisije, odbore i savjete). Sekretarijat kao stalno radno tijelo Odbora bio je zadužen za tekuće poslovanje Saveza. Odlukom Saveza od 28. prosinca 1959. osnovani su sljedeći savjeti: Savjet za zbornu muziku, Savjet za instrumentalnu muziku (tamburašku glazbu), Savjet za puhačke orkestre, Savjet za folklor, Savjet za izdavačku djelatnost, Savjet za obrazovanje stručnih kadrova. Odbor za organizaciju natjecanja, smotri i festivala brinuo se o priređivanju i organizaciji manifestacija. Nadzorni odbor se brinuo o imovini i novčanom poslovanju Saveza.