ARHiNET - Okružni sud u Zagrebu

Povijest:	Stvaratelj fonda započeo je s radom 1. srpnja 1949. godine temeljem Uredbe o promjeni broja i teritorijalnoj nadležnosti sudova od 21. svibnja 1949. godine (NN 44/1949). Umjesto dva okružna suda sa sjedištem u Zagrebu uspostavljen je jedan. Ovom su Uredbom bili ukinuti okružni sudovi u Varaždinu, Bjelovaru, Sisku i Daruvaru tako da je njihova nadležnost pripala Okružnom sudu u Zagrebu, kako se od 1949. godine naziva stvaratelj fonda. Bio je nadležan za 26 kotarskih sudova. Do promjene glede nadležnosti došlo je 1951. godine. Uz tri suda za područje grada Zagreba i Kotarskog suda za kotar Zagreb stvarnu nadležnost kao prizivni sud imao je za Donju Stubicu, Dugo Selo, Jastrebarsko, Klanjec, Kutinu, Pregradu, Samobor, Veliku Goricu i Vrbovec. U razdoblju od 1952. do 1970. godine mijenjao se broj kotarskih sudova za koje je bio nadležan. Zakonom o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima općinskih, okružnih i okružnih privrednih sudova 1977. godine (NN 25//1977) bio je nadležan za sljedeće općinske sudove: u Zagrebu, Dugom Selu, Donjoj Stubici, Jastrebarskom, Ivanić-Gradu, Klanjcu, Krapini, Kutini, Pregradi, Samoboru, Sesvetama (1979. osnovan Općinski sud), Velikoj Gorici, Vrbovcu, Zaboku, Zelini i Zlataru. Teritorijalna nadležnost stvaratelja fonda ostala je do kraja djelovanja ista. Prizivni sud bio je Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Stvarna nadležnost bila mu je određena Zakonom o redovnim sudovima, temeljnim Zakonom o sudovima iz 1954. godine te Osnovnim zakonom o sudovima 1988. godine, odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o redovnim sudovima 1990. godine kojima su bile definirane ovlasti do određivanja kazni, odnosno presuda, odluka i rješenja. Bio je redovni sud prvog i drugog stupnja, a stvarna nadležnost protezala se na građanske, kaznene i trgovačke predmete. Nadležnost u trgovačkim predmetima imao je do osnivanja trgovačkih sudova 1954. godine temeljem Zakona o privrednim sudovima. Tijekom dijelovanja stvaratelja fonda nije donijet Građanski zakonik koji bi sadržavao pravila građanskog prava već su donijeti zakoni za pojedine dijelove građanskog prava. Tako je za građanske parnične predmete sudio prema Građanskom parničnom postupku iz 1955. godine s izmjenama i dopunama 1957, 1961, odnosno 1977, 1980, 1982, 1984. i 1987. godine. Temeljni Kazneni zakon donijet je u dva dijela, prvi 1947. godine, odnosno drugi jedinstveni 1951. godine koji je bio dopunjavan i mijenjan do donošenja saveznog Kaznenog zakona, odnosno Kaznenog zakona SRH–e iz 1977. godine, niveliranog 1978, 1984. i 1987. godine. Prvi Kazneni postupak donijet je 1948. godine Odredio je nadležnost po kojem je okružni sud bio prvostupanjski sud za kaznena djela protiv naroda i države, službene dužnosti, opće sigurnosti ljudi, imovine i javnog saobraćaja, za kaznena djela pravljenja i upotrebe lažnog novca, oporuka, mjenica, čekova i vrijednosnih papira, protiv općenarodne imovine, itd., za koja je Zakonom propisana veća kazna od 10 godina s prisilnim radom ili smrtna kazna, te u drugom stupnju protiv odluka kotarskih sudova. Ovaj je Postupak niveliran 1953. godine kada je došlo do promjene tako da je mogao odrediti kaznu od dvije godine pa do smrtne, zatim 1959. godine. Do promjene je došlo 1960. godine kad je određivao kazne od pet godina do smrtne, 1967. godine isto pet, a 1977. godine deset godina do smrtne, te posljednji tijekom djelovanja stvaratelja fonda Zakon o krivičnom postupku iz 1986. godine kad je određivao kaznu od petnaest godina ili neku težu. Smrtna kazna je ukinuta 1990. godine. Sudjelovali su u postupku izviđaja i provodili istragu, rješavali žalbe na rješenja istražnog suca, rješavali prigovore protiv optužnice, odlučivali o žalbama protiv presuda kotarskog suda. Uspoređujući Poslovnik iz 1960. i 1988. godine prema Poslovniku iz 1960. godine vodio se upisnik izviđaja i istraga Kio i upisnik za razne istražne predmete Kri, a prema Poslovniku iz 1988. godine upisnik istrage Kio i upisnik za razne istražne predmete Kir, dok su ostali ostali isti: kazneni upisnik K, kazneni upisnik za maloljetnike Km, upisnik za izvanraspravno kazneno vijeće Kv, upisnik za drugostupanjske kaznene predmete Kž, upisnik za drugostupanjske kaznene predmete maloljetnika Kžm, upisnik za razne kaznene predmete Kr. Za građanske predmete vodili su sljedeće upisnike: parnični upisnik P, upisnik za drugostupanjske građanske predmete Gž te upisnik za razne građanske predmete R.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Tijekom djelovanja stvaratelja fonda bila su na snazi dva sudska poslovnika, iz 1960. i 1988. godine, odnosno pravilnici o unutrašnjem poslovanju redovnih sudova prema kojima su, između ostalog, određeni upisnici koji se moraju voditi. Sudom je predsjedavao predsjednik suda. Uz Odjel sudske uprave (Ured predsjednika suda), ustrojeni su Istražni odjel, Kazneni odjel 1. stupnja, Kazneni odjel 2. stupnja, Građanski odjel i Odjel materijalnog knjigovodstva.