ARHiNET - Okružni narodni sud za okrug Zagreb

Povijest:	Prema Uputi o preuređenju narodnih sudova, odnosno odvajanju sudske od izvršne vlasti Okružni narodni sud za okrug Zagreb započeo je s djelovanjem 9. lipnja 1945. godine kao sud prvog i drugog stupnja (NN 2/1945), a prestao je s radom 30. lipnja 1949. godine prema Uredbi o broju i teritorijalnoj nadležnosti okružnih i narodnih sudova na području NRH od 21. svibnja 1949. godine (NN 44/1949). Nastavio je djelovati do kraja godine. Teritorijalna i stvarna nadležnost stvaratelja fonda protezala se na sljedeće kotarske sudove: Donju Stubicu, Dugo Selo, Jastrebarsko, Klanjec, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Veliku Goricu i Kotarski narodni sud za kotar Zagreb. Prostorije suda bile su u Amruševoj ulici 2 u Zagrebu. Zakonom o uređenju narodnih sudova od 26. kolovoza 1945.godine (SL DFJ 67/45) utemeljena je organizacija i nadležnost kotarskih i okružnih sudova, koja se do kraja djelovanja stvaratelja fonda neznatno dopunjavala ili mijenjala 1946. (SLFNRJ 51/1946) i 1948. (Sl FNRJ 38/1948). Viša instanca bio mu je Vrhovni sud Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Stvarna nadležnost stvaratelja protezala se na građanske i kaznene predmete u prvom i drugom stupnju. Bili su nadležni u prvom stupnju suditi glede građanskih predmeta u imovinsko - pravnim sporovima u kojima je jedna strana država, državno poduzeće ili državna ustanova, sporove koji su proizlazili iz međusobnih odnosa bračnih partnera, a ne odnose se na imovinsko pravne zahtjeve, već na valjanost braka, sporove o rudničkim i pomorskim stvarima; za kaznena djela protiv naroda i države, protiv službene dužnosti, protiv opće sigurnosti ljudi, imovine i javnog saobraćaja, za kaznena djela pravljenja i upotrebe lažnog novca, oporuka, mjenica, čekova i vrijednosnih papira, kaznena djela protiv općenarodne imovine za koja je Zakonom propisana veća kazna od 10 godina s prisilnim radom ili smrtna kazna. U drugom stupnju rješavali su žalbe protiv presuda, rješenja i odluka kotarskih sudova. Drugostupanjske odluke ovog suda bile su pravomoćne. Do donošenja temeljnog zakona glede kaznenih predmeta, Kaznenog zakona koji je donijet (prvi dio 4. prosinca) 1947. godine i Kaznenog postupka iz 1948. godine, kazneni predmeti rješavani su prema Zakonu o vrstama kazni koje su izricali građanski i vojni sudovi od 5. srpnja 1945. godine, Zakonu o krivičnim djelima protiv države od 25. kolovoza 1945. godine, Zakonu o zabrani izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i razdora od 11. srpnja 1946. godine, Zakonu o suzbijanju nedopuštene trgovine, nedopuštene špekulacije i privredne sabotaže od 11. srpnja 1946. godine, Zakonu o krivičnim djelima protiv naroda i države od 16. srpnja 1947. godine, Zakonu o krivičnim djelima protiv općenarodne imovine i imovine zadružnih i drugih zadružnih organizacija od 11. listopada 1948. godine, Zakonu o krivičnim djelima protiv službene dužnosti od 12. listopada 1948. godine, Zakonu o vojnim krivičnim djelima od 1. prosinca 1948. godine. Prema Zakonu o krivičnom postupku iz 1948. godine propisana su pravila o načinu postupanja suda i ostalih u kaznenom predmetu (tužitelj, istražitelj) te određena prava i dužnosti međusobno svih sudionika u postupku. U kaznenom postupku sudilo se u vijeću. Provodio je nadzor nad radom područnih kotarskih narodnih sudova.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Bio je organiziran prema vrsti sudovanja u odjele, odnosno kazneni i građanski odjel. Osim navedenih odjela ustrojen je i odjel sudske uprave.