ARHiNET - Općinski sud u Zagrebu

Povijest:	Stvaratelj fonda započeo je s radom 1. siječnja 1971. godine temeljem Zakona o spajanju općinskih sudova I., II. i III. u Zagrebu 1970. godine u jedan, pod nazivom Općinski sud u Zagrebu (NN 21/1970). Pošto su od 1967. do 1974. godine prigodom novog teritorijalnog ustroja Grada Zagreba ukinute općine i ustrojena jedinstvena gradska uprava, teritorijalna nadležnost stvaratelja protezala se od 1971. do 1974. godine na grad Zagreb te na općine Zaprešić i Sesvete. (Sesvete se izdvajaju iz nadležnosti stvaratelja 1979. kad je osnovan Općinski sud u Sesvetama). Od 1974. godine ponovo su ustrojene općine na području Zagreba i to Centar, Črnomerec, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Novi Zagreb, Pešćenica, Susedgrad, Trnje, Trešnjevka i Zaprešić koje ostaju do kraja djelovanja stvaratelja pod njegovom nadležnošću. Stvarna nadležnost, ustrojstvo i djelokrug stvaratelja fonda bili su određeni Zakonom o sudovima iz 1967. godine, a tijekom djelovanja nastavio je s radom prema Zakonu o redovnim sudovima iz 1977. godine koji je izmijenjen i dopunjen 1986. godine, a do kraja je djelovao prema Zakonu o redovnim sudovima iz 1988. godine kojim je ujedno data i zakonska osnova za izradu Sudskog poslovnika. Do stupanja na snagu Pravilnika o unutrašnjem poslovanju redovnih sudova iz 1988. godine poslovao je prema Pravilniku iz 1960. godine. Uza sve naznake o poslovanju navedenim pravilnicima su određeni obvezni upisnici koji su se morali voditi pri odjelima, odnosno odjelu sudske uprave, građanskom parničnom i izvanparničnom, kaznenom i zemljišno-knjižnom odjelu, s tim da su se mogli voditi i drugi upisnici i pomoćne knjige prema potrebi suda, uz odobrenje predsjednika suda i nadležnog tijela sudske uprave. Nadležan mu je bio Okružni sud u Zagrebu.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Stvaratelj je djelovao kao redovni sud prvog stupnja sudovanja sudeći u parničnom i kaznenom sudovanju te donoseći rješenja u izvanparničnom, ovršnom, ostavinskom, zemljišno-knjižnom te drugim predmetima iz svoje nadležnosti, a koji nisu bili u djelokrugu nekog drugog suda. Tijekom djelovanja stvaratelja fonda nije donijet Građanski zakonik koji bi sadržavao pravila građanskog prava već su donošeni za pojedine dijelove građanskog prava. Tako je za građanske parnične predmete sudio prema Građanskom parničnom postupku iz 1961. godine, odnosno iz 1977., 1980., 1982., 1984. i 1987., a izvanparnične prema Zakonu o izvršnom postupku, Zakonu o nasljeđivanju, Zakonu o braku i porodičnim odnosima, Zakonu o starateljstvu. Za kaznena djela donosio je presude prema Krivičnom zakonu iz 1967. godine odnosno temeljnom Krivičnom zakonu SRH-a koji je stupio na snagu 1. srpnja 1977.godine , (niveliranom 1978. 1984. i 1987.) koji sadržava odredbe o kaznenim djelima i kaznama, odgojnim mjerama, kažnjavanju maloljetnika te osnovne odredbe o izvršavanju kaznenih sankcija. Ovim Zakonom navedena su kaznena djela protiv života i tijela, slobode prava čovjeka i građanina, samoupravljanja, časti i ugleda, dostojanstva ličnosti i morala, braka, porodice i omladine, privrede, društvene i privatne imovine, opće sigurnosti ljudi i imovine, sigurnosti javnog prometa, zdravlja ljudi, pravosuđa, javnog reda i pravnog saobraćaja, službene dužnosti samoupravnih i javnih ovlaštenja i prema Krivičnom postupku iz 1967., 1986. i 1987. godine propisa o zemljišnim knjigama iz 1930. i 1931. godine kao pravnih pravila Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Sastavljen je od predsjednika, potrebnog broja sudaca i od prisuditelja. Osniva odjele prema granama sudovanja, parnični, izvanparnični, zenljišno-knjižni i kazneni. Stvaratelj fonda vodio je obavezne upisnike, imenike i pomoćne knjige propisane Poslovnikom. Predmeti su zapremani u pisarnici gdje su dobivali registraturnu oznaku koja se sastojala od rimskog slova koje je označavalo sudsko vijeće ili suca pojedinca, zatim oznaku za svaku vrstu predmeta, tekući broj upisnika i kalendarsku godinu. Svi naknadno pristigli spisi urudžbirani su i dobivali su podbroj. Nakon pravomoćnosti rješenja ili presude, a to znači da su iscrpljeni pravni lijekovi tj. žalbe, predmeti su odlagani u pismohranu prema vrsti predmeta, kronološki, uz naznake o rokovima čuvanja.