ARHiNET - Narodni odbor općine Krapina

Povijest:	NOO Krapina osnovan je 1955. godine. Djelovao je u sklopu Narodnog odbora kotara Krapina do 1962. Prema Zakonu o područjima kotara i općina u NRH (NN 36/55), obuhvaćao je mjesta: Bobovje, Brdo, Dolići, Donja Svedruža, Donje Jesenje, Đurmanec, Goričanovec, Gornja Pačetina, Gornja Svedruža, Gornje Jesenje, Gredenec, Hlevnica, Hromec, Jazvine, Jesenjsko Cerje, Jezerišće, Krapina, Krapinska Podgora, Krapinska Pristava, Krapinska Straža, Krapinski Vidovec, Krapinsko Polje, Lazi, Lepajci, Lukovčak, Macelj, Mala Pačetina, Mihaljekov Jarek, Petrovska Brezovica, Petrovska Preseka, Petrovski Benkovec, Petrovski Vidovec, Petrovsko, Podbrezovica, Podgaj, Pretkovec, Priglazda, Prigorje, Putkovec, Radoboj, Radobojski Bregi, Radobojski Orehovec, Radobojsko Strahinje, Ravninsko, Rovno, Stara Ves, Strahinje, Štuparje, Svedruška Slatina, Škarićevo, Šušelj-breg, Tkalci, Trški Vrh, Velika Ves, Zagora, Zagorska Koprivnica, Zagorski Lužani i Žutnica. U takvom sastavu i nadležnosti djelovao je do 1962. godine kada mu je 1.11.1962. godine pripojeno područje NOO Pregrada. Nakon toga, prema Zakonu o područjima općina i kotara NRH (NN 39/62) nakratko ulazi u sastav Grada Zagreba.
Sjedišta:	Krapina (1955-1962)
Djelatnost:	Nakon centralizma državne vlasti narodni odbori općina predstavljaju decentralizaciju vlasti i temelj novog uređenja države. Općina je predstavljala osnovnu ćeliju društvenog uređenja. Veći dio stvarne nadležnosti prenosi se s kotarskog narodnog odbora na općinski narodni odbor. Dok je do 1955. uloga narodnih odbora općina bila usmjerena na lokalne interese, uvođenjem komunalnog sistema 1955. njihova se uloga znatno proširuje. Tako se na sjedincama NOO Krapina, putem Općinskog vijeća i Vijeća proizvođača, donosio društveni plan i budžet općine, neki propisi, osnivala poduzeća, komunalne, kulturne, prosvjetne i zdravstvene ustanove, poništavali akti privrednih i drugih organizacija i ustanova te obavljali drugi poslovi iz njegove nadležnosti. Jače proširenje ovlasti narodnih odbora općine ostvaruje se 1957. temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadležnosti općina i kotara. Osim već navedenih poslova, NOO usvaja završni račun Općine, donosi Statut, donosi razne propise o privrednim mjerama, odluke o prirezima i drugim javnim davanjima i drugo. Takva djelatost NOO održava se do 1962. kad je uvođenjem skupštinskog sistema ukinut.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Narodni odbor općine bio je osnovni organ vlasti građana, a ujedno i najviši organ vlasti Općine Krapina. Narodni odbor sačinjavali su Općinsko vijeće i Vijeće proizvođača. Rad općinskih vijeća odvija se preko samostalnih i zajedničkih sjednica. Za vršenje izvršnih i upravnih poslova u Narodnom odboru bili su nadležni savjeti. Od savjeta su postojali: Savjet za opću upravu i unutrašnje poslove, Savjet za komunalne poslove i stambena pitanja, Savjet za društveni plan i financije, Savjet za poljoprivredu, Savjet za prosvjetu, kulturu i školstvo, Savjet za narodno zdravlje i socijalno staranje te Savjet za rad i radne odnose. U okviru Savjeta za prosvjetu postojao je Odbor za fizički odgoj. Savjeti su birani na sjednicama NO, a poslove iz svoje nadležnosti također su vršili na sjednicama. O svom radu redovito su izvještavali NO. Za vršenje upravnih poslova u neposrednoj primjeni zakona i drugih poslova postojali su određeni organi uprave. Usklađivanjem administativnog poslovanja upravnih organa bavio se tajnik NO. Od upravnih organa postojali su: Odsjek za opću upravu, Odsjek za privredu i komunalne poslove, Odsjek za prosvjetu i kulturu, Odsjek za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu i rad te Uprava za financije. Za obavljenje poslova narodne obrane postojao je Odsjek narodne obrane. Za obavljanje administativno-kaznenog postupka po učinjenim prekršajima postojao je Sudac za prekršaje. Matični poslovi obavljali su se putem mjesnih ureda u Đurmancu, Jesenju, Petrovskom i Radoboju. Uz osnovne organe postojale su razne stalne i povremene komisije i odbori. Mjesni odbori bili su osnovani u cilju rješavanja nekih pitanja bitnih za mjesto. Preko njih su održavani zborovi birača, kao oblik neposrednog odlučivanja građana. Na čelu NO je predsjednik koji zastupa i predstavlja Narodni odbor.